Studentski rad uređen je Zakonom o obavljanju studentskih poslova. Djelokrug poslova koje mogu obavljati nije ograničen te ih u praksi poslodavci mogu angažirati za sve vrste poslova, osim onih za koje je posebnim zakonom određeno da ga mogu obavljati samo licencirane osobe.

Studenti se zapošljavaju preko ovlaštenih posrednika, a to mogu biti studentski centri ili visoka učilišta koja imaju centar za studentski standard.

Studentske poslove pod jednakim uvjetima mogu obavljati redovni i izvanredni studenti. Pritom moraju ostvariti barem jedan ECTS bod u godini da bi zadržali to pravo. Raditi mogu od dana upisa do završetka studija, ali najdulje do dvostrukog trajanja studija na prvoj i drugoj razini. Pravo na studentski rad gube oni koji su više od dva puta mijenjali program studija.

Minimalna satnica 4,38 eura

Središnje mjesto za ponudu poslova u Zagrebu je Studentski servis, u kojem je trenutno aktivno oko šest stotina oglasa za različite poslove. Najviše radnih mjesta nudi se u djelatnosti trgovine na skladišnim i blagajničkim poslovima, slaganju robe, radu s kupcima i sl.

Satnice za trgovačke poslove kreću se u rasponu od 4,5 do šest eura neto. Treba naglasiti da naknada za studentski rad ne može biti manja od zakonom definirane minimalne satnice, a ona je za 2023. određena u iznosu od 4,38 eura neto. Nedjeljom, blagdanima i za noćni rad između 22 i 6 sati ujutro studentska satnica uvećava se za 50 posto, što znači da za rad u tim danima studenti dobivaju minimalno 6,57 eura po satu.

Najbolje se plaća poduka

U ljetnim mjesecima tradicionalno je velika potražnja za radnicima u turizmu i ugostiteljstvu, a satnice za poslove sobarica, konobara, recepcionara i pomoćnih kuhara slične su kao u trgovini. Nešto bolje su plaćeni poslovi turističkih vodiča, na kojima se po satu može zaraditi od šest od osam eura.

Najbolje se može zaraditi na podukama jezika i školskim instrukcijama. Ova radna mjesta traže jače kvalifikacije, a plaćena su od osam do 14 eura neto po satu.

Student koji radi najmanje šest sati na dan ima pravo i na plaćenu dnevnu stanku od trideset minuta. Poslodavac može s njim ugovoriti da mu plaća troškove prijevoza i toplog obroka, ali to nije propisana obaveza. Mnogi poslodavci uz ponuđenu satnicu nude mogućnost uvećanja honorara ovisno o ostvarenom učinku.

Obračun i isplata honorara

Studentska zarada obračunava se na temelju ugovorene neto satnice, a ukupan iznos koji poslodavac plaća posredniku uvećava se za posredničku proviziju (12 posto) i obvezne doprinose (5,5 posto).

Posrednik za studenta plaća dva doprinosa: pet posto za mirovinsko osiguranje (iako studentu ne teče mirovinski staž) i 0,5 posto za osiguranje od nesreće na radu.

Najkasnije 15 dana nakon završetka posla bruto iznos honorara poslodavac isplaćuje posredniku na temelju izdane fakture. Posrednik mora isplatiti neto honorar studentu najkasnije tri dana nakon uplate poslodavca. Honorar se isplaćuje na žiroračun otvoren u banci.

Pravila oporezivanja

Studentska zarada se u većini slučajeva ne oporezuje, ali postoje dva porezna limita o kojima treba voditi računa.

Prema važećim pravilima, studentska zarada ostvarena u ovoj godini neoporeziva je do iznosa od 9556,18 eura. Taj iznos zbroj je neoporezivog primitka od 3185,38 eura i osnovnog osobnog odbitka od 6370,80 eura.

Primitci iznad navedenog iznosa oporezuju se kao plaća po stopi od 20 posto plus odgovarajući prirez.

Druga granica o kojoj valja voditi računa je ona neoporezivog odbitka za uzdržavanog člana. Naime, kada student u jednoj kalendarskoj godini ostvari primitke iznad visine neoporezivog odbitka, njegovi roditelji gube pravo na poreznu olakšicu za uzdržavanog člana. Za ovu godinu je iznos primitka do kojeg se neka fizička osoba može smatrati uzdržavanim članom 3185,38 eura.

Za studente koji procijene da će prijeći navedenu granicu najbolje je da već početkom godine upozore roditelje da ih odjave s porezne kartice. U protivnom će roditelj koji koristi olakšicu morati državi vratiti iznos koji je tijekom godine ostvario temeljem toga prava.