Hrvatska hotelska industrija unatoč pomacima u zadnjih deset godina i povećanju broja hotela sa četiri i pet zvjezdica te noćenja još zaostaje za hotelijerstvom južne Europe i Mediterana zbog nedostatka investicija, brendinga i javno-privatne suradnje u destinacijama te posebno zbog izrazite sezonalnosti hrvatskog turizma što priječi i jači dolazak jakih hotelskih lanaca i općenito investitora
Ukazali su to neki od vodećih hrvatskih hotelijera i njihove kolege iz svijeta na danas otvorenom dvodnevnom Adria Hotel Forumu (AHF) koji je u zagrebačkom Hotelu Westin okupio oko 150 hotelijera i drugih turističkih profesionalaca te predstavnike konzultantskih i financijskih tvrtki.
Forum je otvorio ministar turizma Veljko Ostojić skrenuvši pažnju na novu strategiju turizma do 2020. kojom se predviđa 7 milijardi eura investicija u sektoru i što je ostvarivo uz mijenjanje zakonskih i poslovnih okvira. To će poboljšati investicijsku klimu, ali i konkurentnost i atraktivnost hrvatskog turizma čijeg održivog razvoja nema bez poštivanja okoliša kao resursa i suradnje u destinacijama, kazao je ministar.
Govoreći o tržišnim promjenama u globalnom turizmu zadnjih desetak godina, Neven Ivandić iz zagrebačkog Instituta za turizam istaknuo je da su u Hrvatskoj uvedene brojne promjene i napredak, ali su 'točkaste' i pojedinačne te nisu dovele do toga da se iskoriste brojne prednosti zemlje za turizam.
To se odrazilo, rekao je, i na to da je udjel noćenja u hrvatskim hotelima u ukupnim noćenjima na Mediteranu (Španjolska, Italija, Turska, Grčka) tek oko 4 posto, a i rast noćenja bolji je samo u odnosu na Italiju. Zabrinjava i što investicije u hotelijerstvu nisu promijenile duljinu sezone zadnjih deset godina, što pokazuje i da se to nije pretočilo i u zanimljive, autohtone turističke proizvode koji bi privukli kupce i izvan ljetne sezone.
Dimitrios Diamantis iz švicarske škole za hotelski menadžment Les Roches International School poručio je da treba više ulagati u ponudu destinacija, posebno smještajnih objekata, shopinga i zabave, ali i u profiliranje hotela koji će imati različite specifične sadržaje i ponudu. Ključno je i da svi igrači u destinaciji 'igraju' zajedno stvarajući prepoznatljive i kvalitetne proizvode koji daju doživljaj u čemu je cijena manje bitna.
Smatra i da bi više trebalo uložiti u turizam glavnog grada Zagreba koji je s prosječno ostvarenim brojem noćenja po stanovniku od 1,3 na dnu ljestvice EU gradova gdje je taj prosjek oko 6,4 noćenja.
Sanja Čizmar iz zagrebačke tvrtke Horwath HTL navela je da je dnevni neto prihod po sobi u hrvatskim hotelima prošle godine od oko 50 eura bio među najnižim na Mediteranu, gdje je to u prosjeku 71 euro. Niži prihod imaju samo hoteli u Portugalu (oko 47 eura), a vrlo niski je i postotak brendiranih hotela, svega 18 posto (ili 54 hotela), dok je to u Europi jedna trećina hotela.
Predstavnici velikih hotelskih lanaca, Hiltona Ulrich Widmer te InterContinental Grupe Peter Vermeer, na Forumu su istaknuli da njihov ulazak u pojedine zemlje i gradove ovisi o dogovoru i usklađivanju interesa s vlasnicima objekata, obradi tržišta i mogućnostima za profitabilnost, što u Hrvatskoj još ne vide.
Potencijal vide, ali više na obali, u čemu je problem sezonalnost, dok u Zagrebu nema toliko biznisa koliko primjerice u Beogradu, gdje se InterContinenta sprema ući u 4 do 5 hotela.
