Fondovi rizičnog kapitala ulažu isključivo u one projekte u kojima je, kaže Škegro, moguće očekivati visoku stopu povrata na uloženi kapital, sukladno visokom riziku koji preuzimaju.

Procijenjeno je da je škverove gubitaše moguće pretvoriti u dobitaše, ali, ističe, morat će se zasukati rukavi i napregnuti moždane vijuge

Na pitanje kakva će biti uloga banaka, Škegro je odgovorio kako one nisu nikad bježale od brodogradilišta gubitaša.

'Upravo suprotno, zaradile su one ogroman novac kreditirajući gradnju brodova, naravno, samo uz državna jamstva koja su sva uredno naplaćena na teret poreznih obveznika. Tako više neće ići, EU to ne dopušta niti to za nas ima ikakvog smisla. Cilj je transformirati brodogradilišta u tvrtke koje ostvaruju profit. A onda su i banke bez brige', rekao je Škegro za Jutarnji list

Ustvrdio je kako on o brodogradnji zna mnogo više od 'brojnih promatrača i tobožnjih mudraca koji nikad nisu u stanju predložiti alternativu'. Ipak, kaže, ulazak fondova rizičnog kapitala u škverove je još uvijek na razini koncepta, modela.

'Zajednički stav je da taj model ima šanse. Drugi nemaju. Međutim, tek slijedi pravi posao – brojke, pa nove brojke, pa analize, pa pregovori, pa ugovori. Dug je put', objasnio je.

Odbacio je spekulacije po kojima se odlučio uključiti u spašavanje škverova kako bi mu se otvorila vrata za preuzimanje ACI-ja

'Besposličari spekuliraju. Nema nikakve veze između ACI-ja i brodogradilišta. Inače, javna je stvar da je na svih pet povjereničkih odbora fondova prošle godine odobren koncept projekta ulaganja u ACI. Dakle, glasovima i države i privatnih ulagatelja. I onda je zapelo jer nas uprava bez nadzornog odbora nije pustila da obavimo dubinsko snimanje', rekao je Škegro za Jutarnji list.