Kao što je to prethodnih dana učinjeno u brojnim drugim državama pogođenim pandemijom koronavirusa 2019-nCoV, hrvatska Vlada u utorak je predložila paket mjera s ciljem olakšavanja izvanredne situacije u gospodarstvu izazvane pokušajima suzbijanja širenja virusa. U paketu se nalazi šezdesetak pojedinačnih mjera koje se dobrim dijelom mogu svrstati pod zajedničke nazivnike odgode plaćanja državnih te paradržavnih nameta i odobravanja jeftinih kredita kako bi se prebrodile privremene teškoće u poslovanju.

Konkretnije, Vlada će omogućiti tromjesečnu odgodu plaćanja poreza na dohodak i poreza na dobit te doprinosa na plaće, uz mogućnost produženja za dodatna tri mjeseca, nakon čega će biti omogućena obročna otplata dugovanja. Mjere za financijsku likvidnost uključuju tromjesečni moratorij na obaveze prema komercijalnim bankama i Hrvatskoj banci za obnovu i razvoj, likvidnosne kredite za isplatu plaća i dobavljača, kao i reprogram drugih obaveza. Ministar financija Zdravko Marić kazao je i da se može očekivati da će građanima biti omogućena odgoda plaćanja kreditnih rata, a najavio je i beskamatne zajmove jedinicama lokalne samouprave.

U izjavi za televiziju N1 Marić je kazao da nema 'jedinstvenog broja' za to koliko vrijede predložene mjere jer će iznos u konačnici ovisiti i o tome kolika će biti potražnja za povoljnim kreditima i ostalim pogodnostima. No samo od poreza i doprinosa, čije se plaćanje odgađa, mjesečno se prikuplja šest do sedam milijardi kuna, što znači da će, barem za prva tri mjeseca primjene, taj segment mjera vrijediti dvadesetak milijardi kuna.

Odluke Vlade su u skladu s brojnim sličnim mjerama koje su donijele druge europske države. Italija, dosad najpogođenija pandemijom nakon Kine, u ponedjeljak je također donijela paket mjera čija je inicijalna vrijednost u razini od 25 milijardi eura, no uz aktiviranje dodatnih pogodnosti i ustupaka taj bi iznos mogao dosegnuti i 350 milijardi.

Talijanski paket mjera uključuje 1,65 milijardi eura izravne pomoći Nacionalnom fondu za hitne slučajeve, kao i 150 milijuna eura za prekovremene sate zaposlenih u zdravstvu. Također, odvojen je novac za financiranje 20 tisuća novozaposlenih u zdravstvenom sektoru te dodatnih 340 milijuna eura za nove krevete u jedinicama intenzivne skrbi te drugim specijaliziranim plućnim i zaraznim odjelima po bolnicama.

Razne varijante pomoći isplaćivat će se i građanima, a među njima posebno onima koji rade u zdravstvu i policiji. Talijanska će država pomagati i aviokompanijama koje održavaju neke zračne linije kao dio javnih usluga, a poljoprivrednici koji već primaju subvencije moći će primiti nešto veći dio unaprijed. Mala i srednje velika poduzeća imat će odgodu otplate hipotekarnih kredita i slične kratkoročne zajmove, a bankama će se preporučiti da olakšaju pristup kreditima za kompanije.

Najgore pogođeni sektori neće morati plaćati poreze, a porezne olakšice odobravat će se i kompanijama koje doniraju novac kako bi pomogle borbi s epidemijom. Talijanski premijer Giuseppe Conti rekao je u ponedjeljak da iako su mjere izdašne, one neće biti dovoljne i država će uskoro morati donijeti novi paket pomoći.

Francuska je također donijela paket hitnih mjera i to, za početak, u vrijednosti od 45 milijardi eura. Karantena koja je proglašena u Francuskoj u ponedjeljak utjecat će na 3,5 milijuna tamošnjih tvrtki, a vlada će odobravati i državne garancije za kredite i to do ukupnog iznosa od 300 milijardi eura. Početni iznos od 45 milijardi eura najvećim dijelom dolazi od smanjenja doprinosa za socijalno osiguranje, a ostatak je posljedica povećanih isplata zbog prisilne privremene nezaposlenosti, kao i sredstava za fond za samozaposlene i male trgovce.

Francuski ministar financija Bruno Le Maire nije ostavio puno sumnji u odlučnost kad je u razgovoru s novinarima kazao da 'neće oklijevati koristiti sva moguća sredstva' da zaštiti velike francuske kompanije. To uključuje 'rekapitalizaciju, povećanje vlasničkih udjela, pa čak i nacionalizaciju'. Le Maire je dodao da Francuska ove godine očekuje recesiju i pad bruto domaćeg proizvoda od jedan posto. Uz spomenute ekonomske mjere, francuski predsjednik Emmanuel Macron je početkom tjedna izjavio da će vlada odgoditi ključne reforme mirovinskog sustava i sustava osiguranja nezaposlenih, poteze koji su već donijeli mnogo nezadovoljstva u francuskoj javnosti.

Španjolci, još jedna mediteranska nacija pogođena širenjem koronavirusa, u utorak su najavili mjere vrijedne čak 200 milijardi eura kako bi pomogli radnicima i drugim ranjivim grupama pogođenim epidemijom. Pola od toga odnosi se na državne garancije za kredite kompanijama, dok su ostatak zajmovi i pomoć pogođenim skupinama. Premijer Pedro Sanchez kazao je da se radi o 'izvanrednim mjerama, bez presedana u demokratskoj povijesti' Španjolske.

Španjolska će plaćati doprinose za radnike koji su privremeno otpušteni zbog krize i također im omogućiti odgodu otplate kredita. 'Želimo zaštititi zaposlenost i želimo da kompanije znaju da će im vlada pomoći', kazao je Sanchez, čije riječi prenosi Reuters. 'Nećemo zaboraviti nikoga', obećao je te dodao da će nakon što epidemija posustane Španjolska trebati novi 'proračun obnove'.

Ekonomski stručnjaci podsjećaju da su navedene fiskalne mjere, poput poreznih olakšica i državnih garancija, ono što je sad potrebno da bi se kompanijama omogućio što brži oporavak jednom kad pandemija završi. Njemački profesor ekonomije Hans-Werner Sinn sa Sveučilišta u Münchenu u članku u britanskom Guardianu posebno je preporučio njemački tip nadoknade za skraćeno radno vrijeme. Tim se novcem kompenzira podzaposlenost, a naknada se isplaćuje istim kanalima koji se već koriste za isplatu naknade za nezaposlenost. Trošak je nizak jer se time sprečavaju gubici koji bi nastali od rasta stvarne nezaposlenosti, tumači Sinn.

Jasno je da navedene mjere, kao i brojne druge koje su najavljene proteklih dana, neće biti jedine i da će se njihova lepeza, kao i broj država koje će ih uvoditi, širiti barem dok ne postane izvjesno da pandemija posustaje. Ono čemu se treba nadati, prvenstveno radi zdravlja ljudi, a nakon toga i radi ekonomije, to je da će taj trenutak doći što prije.