Glavna zamjerka ekonomista je to što se sve svodi na odgodu plaćanja davanja državi, a ne na njihovo ukidanje, barem na neko vrijeme.

Profesorica pri Zagrebačkoj školi ekonomije i menadžmenta Vedrana Pribičević smatra da mjere ne pogađaju dva osnovna problema.

'Prvi problem je nagli izostanak inozemne potražnje, posebice s tržišta Italije, Njemačke, Austrije, zemalja koje predstavljaju naše najveće trgovinske partnere. Nekim poduzećima su narudžbe pale na nulu, bukinzi hotela i apartmana su pali na nulu. Drugi problem je mogućnost prekida globalnih dobavnih lanaca te hrvatski proizvođači moraju nabaviti sirovine izvana da bi uopće mogli proizvesti neki proizvod. Upravo zbog ta dva realiteta svi ekonomisti su predlagali da se jednostavno obustave obaveze na određeni period, a da se primjerice odgodi plaćanje akontacije poreza na dobit do kraja godine jer tom mjerom poduzetnici zapravo kreditiraju državu. To se i inače treba ukinuti', rekla je Pribičević za tportal.

Pozdravlja mjeru kojom će Vlada financirati minimalne plaće jer će to omogućiti poduzetnicima da zadrže radnike.

'Ta mjera sama će vrlo vjerojatno proizvesti deficit u iznosu od 1,02 posto BDP-a. Uzevši u obzir i široku paletu financijsko-kreditnih mjera za financiranje obrtnog kapitala, reprogram dugova i premošćivanje nelikvidnosti, deficit će sigurno drastično porasti, sve skupa potencijalno do oko 4,52 posto BDP-a. I to je samo od mjera, bez toga koliki će se deficit stvoriti zbog slabijeg punjenja proračuna', upozorava Pribičević.

Dodaje kako trebamo vidjeti koje će Vlada predložiti mjere ako se oduži ova pandemija koronavirusa.

'Bojim da u ovim okolnostima neće biti moguće očuvati materijalna prava onih koji svoju plaću dobivaju iz proračuna. Ako ovo potraje, više se nećemo moći jeftino zadužiti i morat će se napokon dirati u rashodnu stranu proračuna', sigurna je Pribičević.

Ekonomski analitičar i vlasnik tvrtke Arhivanalitika Velimir Šonje ocijenio je Vladin paket mjera uvjetnom trojkom.

'Glavna zamjerka je to što se sve svodi na odgode plaćanja davanja državi na rok od tri mjeseca, umjesto na definitivno ukidanje obaveza, barem na neko vrijeme. Međutim kada se pobliže pogleda, ovo nije loše ako je samo početak, kao što govore iz Vlade', napisao je Šonje na svom blogu.

Upozorava kako još nisu poznati svi provedbeni detalji, a u njima, ističe, 'uvijek čuči vrag'.

'Pravi razlog za uvjetnu ocjenu povezan je sa sljedećom fazom koja će morati ići 'u kost', a za sada takvih fundamentalnih mjera nema ni u tragovima. Ogroman broj parafiskalnih nameta samo je odgođen, a nije ukinut. U kriznim vremenima je prilika da se riješimo nekih nepotrebnih nameta', poručio je Šonje.

On bi tako, između ostalog, definitivno ukinuo akontacije poreza na dobit i kazne za velike poslodavce koji nemaju zaposlenu propisanu kvotu – broj osoba s invaliditetom, članarine turističkim zajednicama itd.

S Pribičević i Šonjom slaže se ekonomist Damir Novotny. Ako je cilj Vlade održati ekonomsku aktivnost, predložene mjere, naglašava, neće biti dovoljne.

'Sve je dobro što olakšava život poduzetnicima, naročito mikro i malim tvrtkama. Međutim ono što je dobro nije uvijek dovoljno. U načelu je potrebna snažna intervencija iz fiskalnog sektora u poduzetnički sektor. Mnoge su zemlje to već napravile. Primjerice male baltičke zemlje, čije su ekonomije dvostruko manje od Hrvatske, izdvojile su svaka po pet milijardi eura. Nužan je puno dublji zahvat u javne financije. Restrukturiranje rashodovne strane proračuna kako bi se stvorio kapacitet za intervenciju od 30-40 milijardi kuna', izjavio je za tportal Novotny.

Mišljenja je da je vlada Andreja Plenkovića i sama toga svjesna, ali se boji kako nema prostora za velike intervencije.

'Postoji realna opasnost da nam opet kao 2008. zbog nedostatka Vladine intervencije gospodarstvo stagnira narednih deset godina. Jedina prilika je da iskoristimo sredstva iz EU-a za neke sektore koji će biti najsnažnije pogođeni', rekao je Novotny.

Ravnateljica Ekonomskog instituta Zagreb Maruška Vizek pak priprema kolumnu za tportal u kojoj će detaljnije proanalizirati Vladine mjere. Zasad je samo kratko poručila da s obzirom na ozbiljnost situacije i izvjesnost buduće recesije predložene mjere neće biti dovoljne.