Uz porezna i neporezna opterećenja, nelikvidnost i nepovoljnu tečajnu politiku, povećanje cijena energije najznačajniji je udar na troškove industrije, koji je poništio pozitivan efekt zauzdavanja rasta plaća, kaže predsjednik HUP CRO industrije Vladimir Ferdelji.

Kombinacija nepovoljnih utjecaja i ignoriranje upozorenja industrijalaca, rezultirali su u posljednjih oko godinu i pol dana sa 60.000 izgubljenih radnih mjesta u prerađivačkoj industriji, industriji nemetala i građevinarstvu, kaže Ferdelji.

Po podacima koje je iznio, početkom listopada 2008. godine, kada je HUP prvi put upozorio na dolazeću krizu, u tim djelatnostima radilo je 350.000 radnika, a početkom ožujka ove godine bilo ih je 290.000.

Hrvatska industrija, kaže predsjednik Vijeća članica HUP-a Ivan Miloloža, nema na raspolaganju jeftine energente, a u vrijeme krize je, suprotno praksi u drugim zemljama šire regije, energija za industriju poskupila samo u Hrvatskoj i Srbiji.

Predstavnici HUP-a tako iznose podatke da je domaćoj industriji cijena električne energija porasla od 1. listopada 2008. do 1. ožujka ove godine za 21,2 posto, a do njih, kažu, stižu i najave o daljnjem povećanju cijene struje za 32,7 posto.

Plin je, po iznijetim podacima, hrvatskoj industriji u siječnju ove godine poskupio 73 posto, a u travnju je stigla najava još jednog poskupljenja, za 17 posto pa je ukupno povećanje u tri mjeseca 101 posto.

Pored toga, 'plivajuće' cijene nafte i eurodizela otežavaju kalkuliranje troškova poslovanja, kaže Miloloža.

Na primjeru proizvođača ambalažnog papira i ambalaže "Belišće", Dražen Andrašić koji je u toj tvrtki zadužen za energetiku, kaže da najnovija poskupljenja plina dovode Belišće do nekonkurentnosti. Cijene plina u industriji, po njegovim riječima, veće su za 20 posto od zemalja u okruženju.

Cijene energije omča su oko vrata hrvatskoj industriji, kažu u HUP-u te poručuju vladi da "olabavi omču jer ostaju bez zraka".