Potpuno sam nezadovoljan onim što su u vezi s Ljubljanskom bankom poručili Borut Pahor i Jadranka Kosor u Bohinju. To što su nam oni poručili zapravo znači ovo: dogovorili smo se da ćemo se dogovoriti, kaže Božidar Vukasović, gospodarski i bankarski stručnjak te počasni predsjednik Udruge kreditora države Slovenije, koji je i sam štediša Ljubljanske banke
Vukasović, koji je pravni opunomoćenik tisuću obitelji, štediša bivše Ljubljanske banke iz Hrvatske i BiH, tvrdi da je moguć samo jedan dogovor, a taj je da Nova ljubljanska banka, odnosno država Slovenija obešteti svoje štediše iz Hrvatske.
'Nitko od nas ne zna što su se konkretno dogovorili Kosor i Pahor u Bohinju, što je hrvatska premijerka zauzvrat obećala svom slovenskom kolegi. Ali pouzdano znam da Slovenci i dan danas, kao i svih ovih godina, žele provesti svoj maksimalistički cilj da taj dug kroz priču o sukcesiji prebace na teret hrvatske države', tvrdi Vukasović.
'To što je napravila Slovenija najveća je prijevara u povijesti bankarstva. Oni su svu aktivu bivše Ljubljanske banke prebacili na Novu ljubljansku banku. Dakle, na već postojeću aktivu samo su stavili novo ime, ali nisu na to novo ime prebacili i dugovanja prema hrvatskim štedišama. Nova ljubljanska banka osnovana je kapitalom hrvatskih štediša! Nitko u slovenskoj politici nema petlje reći iskreno: dajte, vratimo novac tim ljudima jer ne možemo tako jeftinim trikom oštetiti 138.500 hrvatskih građana kojima dugujemo 171 milijun eura, i to bez kamata', kaže Vukasović.
Najavu da će se kroz sukcesiju rješavati dug Ljubljanske banke odbacuje, jer, kaže, Slovenci su Ljubljansku banku izvukli iz ugovora o sukcesiji koji je potpisan u Beču još 1999. godine. Tada se Slovenija obvezala da će u roku od godine dana platiti polovicu duga hrvatskim i polovicu BiH štedišama, ali se to nije dogodilo.
'U međuvremenu smo ja i ljubljanski odvjetnik Pavle Pensa, rodom iz Splita, uspjeli dva puta sudski ishoditi upis kamata štedišama na njihove štedne uloge i time skinuli zabranu slovenske politike sudovima da presuđuju u korist građana da im se upišu kamate, najmanje u iznosu od pet posto. Zato, nastavlja Vukasović, ne razumijem što bi trebala značiti premijerkina najava da smo nakon njihova susreta u Bohinju sada 'na tragu pravog smjera'. A koji je to smjer? Pa mi ovdje govorimo o konkretnom dugu koji treba naplatiti od jedne slovenske banke koja je u stopostotnom državnom vlasništvu!
A dug od 171 milijun eura s kamatama koje se nisu redovno upisivale od 1991. doseže danas oko 300 milijuna eura. Jedini odgovor može glasiti: 'Gospodo, iskeširajte 300 milijuna eura ljudima kojima ste dužni i tu priču zatvaramo'', decidiran je Vukasović.
'Bojim se da će se na koncu dug slovenske banke prebaciti na teret hrvatskih poreznih obveznika, a to je i krajnji cilj slovenske politike. Ako se to dogodi, poručuje Vukasović, podnijet ćemo kaznene prijave protiv premijerke Kosor koja je katastrofalnom političkom odlukom oštetila hrvatsku državu i građane, prebacivši na njih dug s kojim oni nemaju nikakve veze', zaključuje Vukasović.
