"Na sjednici su predstavljeni nacrti za izgradnju odlagališta nisko i srednje radioaktivnog otpada kako na hrvatskoj tako i na slovenskoj strani, a u prezentaciji aktivnosti oko našeg odlagališta na lokaciji Vrbina pozvali smo hrvatsku stranu da razmotri mogućnost sudjelovanja u projektu na toj lokaciji", izjavio je novinarima nakon sjednice slovenski ministar za infrastrukturu Peter Gašperšič.

Hrvatski ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak, koji je predvodio hrvatsku delegaciju, izjavio je da je hrvatska strana danas prvi put dobila prezentaciju i investicijski program za odlagalište Vrbina u općini Krško.

Po njegovim riječima, neozbiljno je očekivati da će Hrvatska u jednom danu ili tromjesečju moći donijeti takve strateške odluke, poput odluke o tome gdje će se u konačnici odložiti otpada nakon dekomisije NEK-a, znači nakon 2043.

"Nije realno očekivati da mi možemo nakon današnje prezentacije i dokumentacije oko investicijskog plana reagirati kraće od oko pola godine, ali sigurno ne treba čekati dulje od druge polovine 2016.", rekao je Vrdoljak.

Dodao je kako smatra da je 2016. godina kada se Hrvatska mora odlučiti hoće li se pridružiti projektu u Sloveniji ili će imati vlastita rješenja.

Stručne službe trebaju pripremiti reviziju programa zbrinjavanja, koje moraju usvojiti vlada Slovenije i Hrvatski sabor, te će se tek nakon toga, kaže ministar, imati smjer kojim će se možda definirati gdje bi i tko preuzeo odgovornost za koji dio posla.

Nakon službenih izjava Vrdoljaka i Gašperšiča, predsjednik Uprave HEP-a Perica Jukić novinarima je rekao kako postoji mogućnost, što su hrvatska Vlada i Sabor deklaracijom usvojili, da se nisko i srednje radioaktivni otpad skladišti u Hrvatskoj.

"Slovenska strana želi da to bude na lokaciji Vrbina, a mi želimo, bez opasnosti po okoliš i stanovništvo, da to bude u Hrvatskoj jer bi tada općine u kojima bi bilo to skladište dobile značajna financijska sredstva", kazao je Jukić.

Ustvrdio je kako nije bez razloga odabrana potencijalna lokacija Trgovinska gora ili Čerkezovac s obzirom da je riječ o ratom razrušenim i siromašnim općinama koje bi dobivale naknade, a riječ je o između 10 i 12 milijuna kuna godišnje.

"Mi ćemo se očitovati do kraja ove godine. Mi želimo izgraditi u Hrvatskoj to skladište. Slovenska strana ima svoj interes da poveća naknade za općine", rekao je Jukić.

Dok se Hrvatska tek treba odlučiti gdje će trajno zbrinuti radioaktivni otpad, Međudržavno povjerenstvo se suglasilo s izgradnjom suhog skladišta istrošenog nuklearnog goriva na lokaciji NEK-a do kraja pogonskog vijeka, čiju će gradnju financirati društvo.

Suho skladište bit će gotovo do kraja 2018. godine, a prva faza stajat će oko 40 milijuna kuna.

Vrdoljak je rekao da je povjerenstvo zadužilo stručne službe da u sljedeća tri mjeseca pripreme prijedlog projektnog zadatka za izradu revizije programa odlaganja radioaktivnog otpada i istrošenog nuklearnog goriva, kao i revizije programa razgradnje NEK-a.

Do okončanja izrade i njihova prihvaćanja od strane Vlade Republike Slovenije i Hrvatskog sabora, uplate u hrvatski i slovenski fond za razgradnju ostaju iste. Nakon revizije programa dogovoren je novi sastanak za prosinac ove godine.

Međudržavno povjerenstvo također je podržalo odluku članova NEK-a za produljenje pogonskog vijeka nuklarke za 20 godina, odnosno do 2043. godine.