Nakon što su u listopadu i studenom potrošačke cijene zabilježile mjesečni rast, u prosincu su iste zabilježile pad u odnosu na studeni od 0,6 posto. Takvim je kretanjima najviše pridonio sezonski pad cijena odjeće i obuće (zbog prosinačkih popusta), i to za 7,2 posto. Cijene u spomenutoj kategoriji pale su i na godišnjoj razini (4,3 posto), pišu analitičari RBA.

Cijene prehrane i bezalkoholnih pića u prosincu su ostale na istoj razini na kojoj su bile u studenom, dok su na godišnjoj razini zabilježile pad od 0,8 posto. Ovakva kretanja posljedica su nastojanja trgovaca da potaknu potrošnju kroz brojne akcije smanjenja cijena prehrambenih proizvoda i preuzimanja troska povećanog fiskalnog nameta.

Najjači inflatorni pritisci na godišnjoj razini u prosincu su, očekivano, kao i prethodnih mjeseci, došli od rasta cijena u zdravstvu (18 posto) te u prodaji alkoholnih pića i duhana (13,9 posto). Godine 2009. je, u odnosu na 2008, prosječna inflacija mjerena indeksom potrošačkih cijena porasla 2,4 posto.

Jačanje inflacijskih pritisaka u posljednja tri mjeseca posljedica je prvenstveno polaganog nestajanja baznog efekta, a nastavak takvog trenda analitičari RBA očekuju i u ovoj godini. Osim toga, očekuje se da će rast cijena energenata te moguće slabljenje kune prema euru doprinijeti jačanju inflatornih pritisaka.

'Zbog smanjenja osobne potrošnje uzrokovanog smanjenjem raspoloživog dohotka stanovništva, povećanje stope PDV-a i uvođenje trošarina još nije uzrokovalo snažniji rast inflatornih pritisaka. Naime, porezna opterećenja nisu su prevalila na krajnjeg potrošača budući da ionako smanjenja potražnja stvara pritiske u smjeru pada cijena', zaključuje analiza RBA.