Milošević je, govoreći o investicijama u Hrvatskoj, najavio da će se u novom madatu uvesti ulagačke olakšice na porez na dobit i dodatno smanjiti porezni nameti, da će se učinkovito upravljanje državnom imovinom ostvarivati i osnivanjem Nacionalnog nekretninskog fonda te da će se uspostaviti moderan sustav praćenja rada i sustav nagrađivanja sukladno rezultatima rada u adminstraciji.

Promovirat ćemo Hrvatsku kao ulagačku destinaciju i novu točku pristupa tržištu EU te posebnu pozornost dati rastućim gospodarstvima poput Kine, Indije, Brazila i drugih, kazao je.

Milošević je za sljedeće četiri godine najavio ulaganja u morske i riječne luke, željeznice, zračne luke, pelješki most, ulaganja u energetici, dodavši da je vlada za projekt LNG teminala na otoku Krku dobila dva pisma namjere.

U sljedećem razdoblju po modelu projekta Brijuni Rivijera pripremit će se još 10 projekata vrijednih više od pet milijarda eura, a podupirat će se ulaganja u proizvodnju i visoke tehnologije, rekao je Milošević nagasivši da neće biti privatizacije strateške državne imovine i prirodnih bogatstava.

Govoreći o izgledima Hrvatske u 2012. Branko Grčić s Ekonomskog fakulteta u Splitu istaknuo je kako će ključni izazovi u idućoj godini biti očuvanje kredinog rejtinga, fiskalna konsolidacija i početak ozbiljnih strukturnih reformi u funkciji strukture proračuna prema proaktivnoj gospodarskoj politici.

Potrebno je smanjiti udio javnih rashoda u BDP-u između 1 do 1,5 postotna boda, što je ekvivalent 4 do 5 milijarda kuna u proračunu opće države, rekao je ističući da bez toga nema refinanciranja dugova.

Napomenuvši da je autor opozicijskog gospodarskog programa, kazao je kako je dio tog programa vrlo ozbiljno porezno rasterećenje.

Grčić je ocijenio da je domaća ekonomija u stagnaciji te naglasio da je posebno nepovoljna prijetnja depresije u situaciji kada izostaju vidljivi poticaji za oporavak i rast, odnosno priličan potrošački i poslovni pesimizam.

Ocijenio je da su propuštene prilike u provedbi strukturnih reformi, da su naglašeni problemi u fiskalnoj sferi te da rastu eksterni rizici.

Smatra da gospodarski rast u ovoj godini ne može biti 1,5 posto te da je to, budući je startna pozicija loša, jedan od ključnih problema iduće vlade.

Naveo je da je osobna potrošnja nominalno rasla, ali da je realno pala za 0,4 posto te da je oporavak realnih neto plaća slab, da je unatoč primjeni Zakona o fiskalnoj odgovornosti ove godine povećan deficit opće države na oko 21 milijardu kuna, odnosno na 6,2 posto BDP-a, a udjel javnog duga raste na oko 51 posto.

Istaknuo je veliki problem stagnacije investicija, koje su se u ovoj godini smanjile za 6,6 posto, a u tri godine za 27 posto.

Problem svih problema je kako vratiti povjerenje u gospodarstvu i povjerenje poduzetnika kako bi iz ladica izvukli projekte, pregovarali o uvjetima kreditiranja i krenuli u poslove, zaključio je Grčić.

Savjetovanje o ekonomskoj politici Hrvatske u 2012., na kojemu sudjeluje nekoliko stotina ekonomista iz gospodarstva, sveučilišta i državnih institucija održava se od 9. do 11. studenoga, a organiziralo ga je Hrvatsko društvo ekonomista.