Na londonskom je tržištu cijena barela u petak iznosila 35,10 dolara, što je oko 6 posto više nego tjedan dana prije.

Na američkom je tržištu, pak, barel prošloga tjedna poskupio 11 posto, na 32,75 dolara.

Cijene su nafte rasle od samog početka prošloga tjedna jer su podaci pokazali da je u SAD-u proizvodnja iz škriljca dodatno pala, dok je potražnja za gorivom znatno porasla.

Poticajno je na cijene utjecala i vijest da će se u ožujku održati sastanak najmanje četiri najveće svjetske izvoznice nafte, uključujući Saudijsku Arabiju, kako bi razgovarale o zamrzavanju proizvodnje na razinama od siječnja.

Uz to, izvješće tvrtke Baker Hughes pokazalo je da je u SAD-u već 10. tjedan zaredom pao broj bušotina.

Pozitivno su na tržišta nafte utjecali i bolji nego što se očekivalo gospodarski pokazatelji u SAD-u, najvećem svjetskom potrošaču 'crnog zlata'.

Prema drugoj procjeni, američki bruto domaći proizvod (BDP) porastao je u posljednjem lanjskom tromjesečju 1 posto na godišnjoj razini, nešto brže od 0,7 posto, koliko je pokazivala prva procjena.

Premda je to znatno manje od 2-postotnog rasta u prethodnom kvartalu, taj je podatak ipak ublažio strahovanja ulagača od oštrog usporavanja rasta američkog gospodarstva, a time i potrošnje.

Tim više što podaci ukazuju na nastavak stabilnog rasta najvećeg svjetskog gospodarstva na početku ove godine.

Zahvaljujući svemu tome, pojedini analitičari očekuju daljnji rast cijena nafte. Tako, primjerice, Jeffrey Grossman, analitičar u tvrtki BRG Brokerage, očekuje da bi na američkom tržištu cijena 'crnog zlata' do kraja ožujka mogla dosegnuti 40 dolara po barelu.

No, i dalje se očekuje velika nestabilnost cijena 'crnog zlata', koje su proteklih tjedana dnevno rasle i padale i po 5 posto.

Cijene nafte strmoglavile su od sredine 2014. godine s više od 100 na otprilike 30 dolara po barelu, najniže razine u 12 godina, jer je proizvodnja znatno veća od potražnje, koja slabi jer se usporava rast globalnog gospodarstva, ponajviše kineskog, najvećeg svjetskog potrošača sirovina.