Udio javnog dug u BDP-u 2020. godine iznosio je krajem promatranog mjeseca 88,6%, što predstavlja porast od 15,3 postotna boda u odnosu na kraj 2019. Snažan rast javnog duga u prvih jedanaest mjeseci 2020. rezultat je odgovora na krizu uzrokovanu pandemijom koja je uslijed zastoja velikog dijela gospodarskih djelatnosti smanjila proračunske prihode i time povećala državne potrebe za financiranjem proračunskog manjka.

'Dodatno, otvorila se i nužnost financiranja gospodarskih mjera za ublažavanje krize u sklopu Vladinih mjera potpora za očuvanje zaposlenosti. Naposljetku, porast omjera duga i BDP-a rezultat je i snažnog pada gospodarstva u prošloj godini', ističu analitičari RBA.

Prema strukturi, uspoređujući s krajem 2019. rast javnog duga rezultat je povećanja i unutarnjeg i inozemnog duga. Uz povećanje na svim stavkama, unutarnji dug opće države krajem studenog iznosio je 218,2 mlrd. kuna (povećanje od 21,0 mlrd. kuna ili 10,6% u odnosu na kraj 2019.), a najvećim je dijelom posljedica porasta unutarnjeg duga središnje države (20,4 mlrd. kuna ili 10,6%), koji u ukupnom unutarnjem dugu čini 97,0%. S druge strane, vanjska komponenta krajem studenog bila je na razini od 109,6 mlrd. kuna (14,4 mlrd. kuna ili 15,1% više u odnosu na kraj 2019.), pri čemu je također vanjski dug u najvećem dijelu rezultat porasta inozemnog duga središnje države (14,3% ili 15,1% u odnosu na kraj 2019.), na koji se odnosi visokih 99,7% ukupnog inozemnog duga. 

'U ovoj godini, prema našim projekcijama, potrebe za financiranjem proračunskog manjka i financijskih obveza koje dospijevaju iznose oko 17% BDP-a. Uz očekivani proračunski manjak od 3% BDP-a, krajem ovog mjeseca dospijeva 1,5 mlrd. dolara euroobveznice. Stoga je Ministarstvo financija, očekivano, tijekom prošlog tjedna još jedanput iskoristilo povoljne uvjete financiranja na međunarodnom tržištu kapitala i uspješno realiziralo izdanje 2 mlrd. eura kroz dvije tranše euroobveznica. Uz snažnu potražnju investitora koja je bila 3,2 puta viša od nominalnog izdanja izdano je 1 mlrd. eura euroobveznica dospijeća 2033. (prinos do dospijeća 1,257%) i 1 mlrd. eura dvadesetogodišnjih vrijednosnica uz prinos od 1,788%. Time je krivulja prinosa hrvatskih euroobveznica produljena do 2041. što je najdulji rok u povijesti Hrvatske na međunarodnom tržištu kapitala. Uz refinanciranje euroobveznica na dospijeću preostali iznos izdanja, prema navodima MF, iskoristit će se za opće proračunske svrhe', navodi se u analizi RBA.

U srpnju slijedi i dospijeće 6 mlrd. kuna domaće obveznice. Uz obveze po domaćim i inozemnim kreditima (oko 11 mlrd. kuna) u 2021. je na dospijeću i gotovo 23 mlrd. kuna trezorskih zapisa koja uključuju i 1 mlrd. eura trezorskog zapisa čije je dospijeće u svibnju.

Dospjele obveze po trezorcima država će vjerojatno, kao i do sada, namiriti zanavljanjem. U drugoj polovici godine očekujemo izdanje i na lokalnom obvezničkom tržištu. Uz sužavanje proračunskog manjka i omjer duga opće države i BDP-a u ovoj bi se godini trebao vratiti na silaznu putanju.

Iako je Europska komisija početkom tjedna najavila da će i tijekom 2022. na snazi ostati klauzula o odstupanju od proračunskih pravila kojom je u ožujku 2020. odobrila punu fleksibilnost Pakta o stabilnosti i rastu (tzv. Maastrichski kriteriji) Ministarstvo financija planira zadovoljiti kriterije u pogledu proračunskog manjka već u ovoj godini. Pod pretpostavkom ostvarenja projiciranog oporavka na kraju 2021. očekujemo smanjenje omjera javnog duga i BDP- a na razinu ispod 85%.