Turizam je jedan od rijetkih gospodarskih sektora u Hrvatskoj sa značajnim potencijalom za privlačenje novih ulaganja, zapošljavanje i rast plaća, kao i istovremeno povećanje konkurentnosti Hrvatske na globalnom tržištu, no preduvjet za aktiviranje tog potencijala osiguranje je povoljnijeg poslovnog okruženja koje će privući investitore. Zaključak je to analize koju je izradio ekonomist Velimir Šonje i predstavio na Turističkom briefingu u organizaciji Hrvatske udruge turizma (HUT)
Šonje je naglasio da Hrvatska ima premalo hotela u usporedbi s turistički relevantnim europskim zemljama, što je ključan razlog za nisku razinu dodane vrijednosti koja se stvara u turizmu.
Prema prezentiranim podacima, Hrvatska ima uvjerljivo najmanji udjel hotelskih postelja u ukupnoj ponudi među relevantnim turističkim europskim zemljama. Dok mi imamo tek 1037 hotela, za usporedbu Grčka ih ima 9772, a susjedna Italija čak 32.988.
vezane vijesti
S druge strane, Hrvatska ima nesrazmjerno velik udjel privatnog smještaja (apartmani i drugi oblici kratkoročnog turističkog najma), koji čini gotovo 60 posto turističke ponude. Takva struktura ne omogućuje maksimalan gospodarski efekt turizma i ugrožava njegovu održivost.
Kako je pokazala analiza, u hotelskom smještaju, koji čini samo 16 posto ukupne ponude smještaja, trenutno se ostvaruje 3,7 puta veća dodana vrijednost po postelji u usporedbi sa smještajem u nekretninama za kratkoročan turistički najam.
'S jedne strane imamo ogroman udjel nekretnina za kratkoročni najam koji stvara nisku dodanu vrijednost, a s druge strane imamo ozbiljan turistički biznis koji investira, razvija destinacije i pokušava držati korak sa sve jačom konkurencijom na Mediteranu', ustvrdio je Šonje. Smatra da je Hrvatska sada na prekretnici, a glavni preduvjet za sljedeću fazu razvoja hrvatskog turizma pokretanje je snažnog investicijskog ciklusa u kapacitete više razine koji će omogućiti razvoj moderne ponude.
Kako je pokazano na Turističkom briefingu, Hrvatska danas ostvaruje dodanu vrijednost po zaposlenom u hotelskom turizmu od oko 35 tisuća eura, a najkonkurentnije turističke zemlje poput Italije, Francuske i Španjolske ostvaruju oko 50 tisuća po zaposlenom.
Taj skok u produktivnosti od četrdesetak posto u Hrvatskoj je, procjenjuje Šonje, moguće ostvariti u nerednih desetak godina, uz značajno povećanje investiranja u hotelske kapacitete s četiri i pet zvjezdica. Tome cilju trebala bi se podrediti i turistička strategija za naredno razdoblje.
'Smjer je jasan - trebaju nam novi kapaciteti visoke kategorije u hotelima, ali i u kampovima i obiteljskom smještaju, i to treba biti i u novom strateškom okviru do 2027., koji se počinje izrađivati', poručio je Veljko Ostojić, direktor Hrvatske udruge turizma. Smatra da su investicije teže ostvarive i zbog poreza, a najavljeno smanjenje PDV-a na 13 posto na dio turističkih usluga naziva 'vatrogasnom mjerom'.
Ostojić je u tom kontekstu kritizirao predložene izmjene Zakona o poticanju ulaganja, kojima se ukidaju potpore za dio turističkih kompanija.
'Nismo baš zadovoljni ni izmjenama i dopunama Zakona o poticanju ulaganja, koje su sada na e-Savjetovanju, jer ne idu na ruku velikim poduzetnicima s obzirom na prijedlog da im se ukinu mjere poticaja za gradnju ili rekonstrukciju hotela s četiri zvjezdice. HUT će se očitovati o tome, a vjerujemo i cijeli sektor, jer mislimo da u ovom trenutku hrvatskog turizma to nije najkvalitetniji prijedlog te da treba zadržati bar sadašnje stanje', zaključio je Ostojić.
