U Ministarstvu rada i mirovinskog sustava potvrdili su da pripremaju poseban zakon pod radnim naslovom 'Zakon o uređenju radnih odnosa u okolnostima proglašene epidemije bolesti COVID-19'.

Prema neslužbenim saznanjima, očekuje se desetak intervencija u Zakon o radu koje bi trebale biti donesene u hitnom postupku i ostati na snazi dok traje kriza. Nova pravila poslodavcima bi dala 'odriješene ruke' za korekciju plaća, preraspodjelu radnog vremena, korištenje godišnjeg odmora i sl.

Zakonska rješenja trebala bi se se usuglasiti sa socijalnim partnerima, ali sindikati zasad ne pristaju na suspenziju prava. Iz Saveza samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH) uputili su otvoreno pismo u kojem od Vlade traže da odustane od suspenzije radnih i socijalnih prava jer bi time 'nastao kaos te da očuvaju prihod radnika, a time i poslovanje poslodavaca'.

S obzirom na izvanredne okolnosti koje zahtijevaju brze prilagodbe radnog procesa, u interventnom zakonu predviđeno je isključenje obveze savjetovanja s radničkim vijećem te isključenje traženja suglasnosti od radničkog vijeća prilikom donošenja odluka. Također, poslodavcima bi se omogućilo da jednostrano isključe pojedine odredbe kolektivnih ugovora.

Ključne odredbe interventnog zakona odnose se na reguliranje plaća. S obzirom na činjenicu da će zbog obustavljanja djelatnosti stotine tisuća radnika završiti na minimalcu, a postojećim Zakonom o radu zabranjeno je jednostrano smanjivanje plaća, nužne su korekcije prava kako se ne bi kršio zakon.

Novim odredbama poslodavcima kojima je ugroženo poslovanje omogućilo bi se smanjivanje plaće putem pravilnika o radu do minimalne plaće te ukidanje prava radnika na isplatu jednokratnih materijalnih prava.

Poslodavci će zbog posebnih okolnosti dobiti 'odriješene ruke' i u određivanju te preraspodjeli radnog vremena. Tako će im se omogućiti da ponude radniku dodatak ugovora o radu kojim bi se u vremenskom trajanju važenja odluke o proglašenju epidemije skratilo ugovoreno radno vrijeme i time ugovorila plaća niža od prvotno ugovorene.

Također, moći će ovisno o siguraciji jednostrano donijeti odluku o rasporedu ili promjeni rasporeda radnog vremena radnika. Primjerice, ako je zbog odluke stožera civilne zaštite ograničeno radno vrijeme, kao što je to slučaj u trgovini, moći će produžiti radno vrijeme u jednoj smjeni i odrediti da djelatnik radi svaki drugi dan.

Kako se od početka krize proširila praksa 'rada od kuće', zakonske odredbe prilagodit će se i u tom segmentu. Postojeći zakon prilikom upućivanja na rad od kuće zahtijeva pristanak radnika, uz poštovanje cijelog niza uvjeta. Po novome, poslodavac bi mogao jednostrano donijeti odluku o radu na izdvojenom mjestu rada (rad od kuće), uz poštivanje nužnih uvjeta kao što su osiguranje sredstava za rad i propisanih mjera zaštite na radu.

Dio poslodavaca uputio je svoje radnike na godišnji odmor zbog prekida poslovanja ili nedostatka posla. Kako je važećim zakonom predviđeno da radnici trebaju obavijestiti o rasporedu godišnjeg odmora najmanje 15 dana prije korištenja, zbog postojećih okolnosti ta odredba bi se suspendirala.

Među potencijalnim novim zakonskim rješenjima je i privremeno ukidanje obveze periodičnih pregleda radnika na poslovima s posebnim uvjetima rada.

Predloženim izmjenama ne predviđa se olakšavanje postupka otkazivanja ugovora o radu. Međutim kako velik dio zaposlenih u najugroženijim djelatnostima ima ugovore na određeno vrijeme, poslodavcima i ne trebaju posebna ovlaštenja. Ako odluče smanjiti broj zaposlenih, mogu jednostavno otpuštati radnike tako da im ne produže ugovore nakon isteka vremena na koje su sklopljeni.