Poduzetnik Mate Rimac, vlasnik tvrtke Rimac automobili, nedavno je preko Facebooka pohvalio proaktivnost srpske vlade koja je uspjela privući u zemlju dvije velike investicije iz Njemačke. Usput je kritizirao situaciju u Hrvatskoj jer je daleko od privlačne destinacije za strane ulagače.

O kakvim se točno investicijama radi, pokušali smo doznati od predsjednika Privredne komore Srbije Marka Čadeža.

'Visokotehnološka kompanija bi u Vojvodini, u Banatu, proizvodila dijelove za električne automobile i zaposlila više od tisuću ljudi. Druga, također velika njemačka korporacija, priprema u centralnoj Srbiji investiciju koja će donijeti više tisuća radnih mjesta', rekao je za tportal Čadež, dodajući kako ne može otkriti o kojim je kompanijama riječ sve dok one same ne odluče izaći u javnost.

Ta dva velika njemačka ulaganja samo su dio od ukupno 54 investicijska projekta, o kojima Srbija trenutno pregovara sa stranim tvrtkama. Njihova ukupna vrijednost je oko 2,5 milijardi eura, a kad bi se svi realizirali, otvorilo bi se čak 29.000 radnih mjesta.

'Srbija objektivno nikad nije imala bolje okruženje, poticajno i za poslovanje i za ulaganje. U našoj ponudi za investitore je i ozbiljan paket financijskih poticaja – od državnih subvencija, preko poreznih i carinskih olakšica, do nižih operativnih troškova nego na konkurentskim lokacijama. I što je posebno važno i za što investitori prvo pitaju - Srbija ima konkurentnu, obučenu i kvalificiranu radnu snagu, čiju je kvalitetu i dostupnost dodatno ojačalo uvođenje dualnog obrazovanja u naš školski sistem', tvrdi Čadež.

Što to konkretno Srbija financijski nudi inozemnim investitorima?

Kompanije koje ulažu kod naših istočnih susjeda mogu računati na državne subvencije od 3000 do 7000 eura po zaposlenom radniku, ovisno o visini investicije, broju otvorenih radnih mjesta i razvijenosti općine u kojoj se realizira projekt.

Istovremeno, općine i gradovi se za ulagače bore smanjenjem ili potpunim oslobađanjem od plaćanja pojedinih lokalnih nameta, raznim pogodnostima za zakup ili izgradnju objekta, jeftinijim priključcima na lokalnu infrastrukturu itd.

Kad je riječ o poreznim olakšicama, Srbija investitore čija ulaganja premašuju oko 8,5 milijuna eura i koji zaposle 100 radnika oslobađa plaćanja poreza na dobit na deset godina. Ulagačima se refundira i dio plaćenih poreza i doprinosa na plaće novozaposlenih radnika, koji su prethodno duže od pola godine bili u evidenciji zavoda za zapošljavanje. Također, gubitak iskazan u bilanci može se prenositi pet godina u naredni obračunski period na račun smanjenja dobiti.

Iako je Srbija na Doing business listi Svjetske banke na 43. mjestu, ulagačima iz inozemstva je privlačna zahvaljujući reformama kojima je, pored ostalog, skratila vrijeme za registraciju kompanije i izdavanje građevinske dozvole. Valja istaknuti kako je Hrvatska na 51. mjestu na tom popisu Svjetske banke.

Istovremeno su troškovi rada u tvornici automobilskih dijelova s 400 radnika u Srbiji više nego upola manji nego kod regionalnih konkurenata, poput Mađarske i Turske.

Sve to dovelo je do rasta direktnih stranih investicija. Prema zadnjem izvješću britanskog Financial Timesa za 2016., Srbija je privukla 12 puta više investicija nego što bi se moglo očekivati od ekonomije njezine veličine, mjereno visinom BDP-a, što je prema globalnom indeksu FT greenfield direktnih stranih investicija svrstava na prvo mjesto u svijetu. Hrvatska je prema tom indeksu na 50. mjestu.