Prema priopćenju Eurostata, u drugom tromjesečju 2021. godine rast sezonski prilagođenog BDP-a europodručja potvrđen je na dva posto dok je rast BDP-a EU-a iznosio 1,9 posto u odnosu na prethodno tromjesečje. Nakon dva uzastopna razdoblja stagnacije ponovno otvaranje gospodarstva i brz tempo cijepljenja protiv koronavirusa, uz konstantu podršku vlada država Europske unije, doveli su do buđenja gospodarskih aktivnosti te pojačane potražnje, stoji u RBA analizi
U usporedbi s istim tromjesečjem prethodne godine sezonski prilagođen BDP europodručja porastao je za 13,6 posto, a Europske unije 13,2 posto, odražavajući nižu prošlogodišnju baznu godinu pod utjecajem epidemioloških mjera. Među najvećim gospodarstvima u Uniji, Njemačka, Francuska, Španjolska i Nizozemska vratile su se rastu, a Italija je čak zabilježila ekspanzivan rast.
Negativna iznenađenja
U području srednje i istočne Europe podaci o BDP-u u drugom tromjesečju potvrdili su snažan ekonomski oporavak na godišnjoj razini iako još uvijek pod utjecajem prošlogodišnjeg baznog učinka, kad su gospodarstva većine zemalja diljem Europe bila zatvorena zbog koronavirusa. Međutim na mjesečnoj razini bilo je i negativnih iznenađenja. Tako je BDP u Rumunjskoj u drugom tromjesečju (+1,8 posto) zabilježio usporavanje rasta u odnosu na prethodno tromjesečje (+2,5 posto) obilježeno snažnim oporavkom gospodarstva.
vezane vijesti
Na godišnjoj razini realni BDP u Rumunjskoj ostvario je značajan rast u drugom tromjesečju od 13,6 posto, što je bilo ipak ispod tržišnih očekivanja (+14,5 posto godišnje). Osim baznog učinka, procjenjuje se da je rezultat potaknut povećanjem domaće potražnje, posebno rasta osobne potrošnje, dok je s druge strane napredak ograničen lošijom realizacijom iz područja industrije i izvoza, na što su utjecala uska grla u globalnim proizvodnim lancima.
Od pozitivnih iznenađenja u području istočne i srednje Europe valja istaknuti Mađarsku, naime prema preliminarnim podacima BDP-a za drugo tromjesečje Mađarska je iznenadila rastom od 2,7 posto u drugom tromjesečju u odnosu na dva posto iz prethodnog tromjesečja. U odnosu na isti period prošle godine Mađarska je u drugom tromjesečju ostvarila rast BDP-a od 17,7 posto kao rezultat snažnog rasta industrije.
Navedeni rast nadmašio je i tržišna očekivanja (16 posto) te je najveći u tom periodu u srednjoj i istočnoj Europi, ali i najveći u mađarskoj povijesti. BDP u Poljskoj u drugom tromjesečju porastao je na rekordnih 10,7 posto u odnosu na isti period prošle godine, što je bilo malo iznad tržišnih procjena od 10 posto, iako još bez službenih podataka, a pretpostavlja se da je rezultat postignut zahvaljujući još uvijek snažnoj potražnji potrošača.
Optimizam u Hrvatskoj
Hrvatsko gospodarstvo poraslo je u drugom tromjesečju 16,1 posto na godišnjoj razini, što je prvi rast nakon četiri kvartala pada, i to najveći od 1996. godine, otkada Državni zavod za statistiku (DZS) prati te podatke. DZS je u petak objavio prvu procjenu prema kojoj je bruto domaći proizvod (BDP) u proteklom kvartalu porastao 16,1 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje. Dosad rekordan rast BDP-a od 7,2 posto bio je zabilježen u drugom tromjesečju 1997. godine.
Uz učinak baznog razdoblja, posljedica je to nastavka gospodarskog oporavka, na što upućuju podaci o fiskalizaciji, kao i jačanje domaće i inozemne potražnje, pozitivni trendovi na tržištu rada te solidan početak turističke sezone. Uz to, Hrvatska je još tijekom svibnja imala jedne od najblažih epidemioloških mjera u Europskoj uniji, a optimizam se pojačavao zbog izgledne normalizacije putovanja.
