Za građane najznačajnija izmjena tiče se Zakona o porezu na dohodak koji će, umjesto u studenom, stupiti na snagu 1. siječnja. Ministar financija Boris Lalovac objasnio je da mjera mora krenuti sljedeće godine kako 576 lokalnih samouprava ne bi moralo raditi rebalanse svojih proračuna, jer tom izmjenom zakona gube dio primanja.

IZMJENE POREZA NA DOHODAK

'Bitno je da se povećava osobni odbitak sa 2.200 kuna na 2.600 kuna. U 2012. odbitak je bio 1.800 kuna, što znači da se u našem mandatu granica pomaknula sa 1.800 kuna na 2.600 kuna. To je značajno rasterećenje onih koji imaju najniža primanja', smatra Lalovac.

Porezni odbitak za umirovljenike povećava se sa 3.400 kuna na 3.800 kuna, kao i za građane na potpomognutim područjima, i to u prvoj kategoriji sa 3.200 kuna na 3.500 kuna te u drugoj kategoriji sa 2.700 na 3.000 kuna.

'Plaće od 8.800 kuna bile su oporezovane sa 40 posto, a sada se to pomiče na 13.200 kuna što znači da će građani srednjeg sloja osjetiti znatno povećanje u plaći za prosinac u siječnju', kaže Lalovac i najavljuje da će vrlo brzo Vlada donijeti kompenzacijske mjere za lokalnu zajednicu.

Prema Lalovčevu izračunu, prosječna plaća oko 5.500 kuna će se povećati na godišnjoj razini za oko 2.000 kuna. Oni koji imaju 3.900 kuna neto plaće, njima će se plaća na godišnjoj razini povećati za 1.000 kuna.

Dodao je i da prvi put u povijesti minimalna bruto plaća neće biti oporeziva što se smatra poticajem poslodavcima da više zapošljavaju.

MILANOVIĆ: ŠIRI SE OPASNOST OD DEFLACIJE

Premijer Zoran Milanović istaknuo je da stopa poreza na dohodak od 40 posto ostaje i dalje jedna od najvećih u Europi. 'I dalje se primjenjuje relativno nisko (od 13.200 kuna na više, op. a.) jer to nisu bogati ljudi, to je srednji sloj koji zarađuje i živi od plaće. Tu smo i dalje tradicionalno relativno porezno opterećena ekonomija. Pokušali smo ublažiti taj pritisak, i to se vidi na nekim indikatorima poslovanja, ali to nisu radikalne promjene. No promjene moraju početi prvim i drugim korakom, inače nikad ništa', rekao je Milanović.

Posebno je izrazio zabrinutost zbog širenja deflacije Europom (rasta vrijednosti novca). 'Europa se inače bavila inflacijom, ali sada se može reći da smo na rubu deflacije. To je loše za gospodarstvo, a mala je inflacija  poželjna i daje vjetar u leđa gospodarstvu', kaže Milanović.

S obzirom na to da je deflacija nešto obrnuto od inflacije, kaže Milanović, ona dodatno destimulira ljude da ulažu, prirodno ih motivira da novac čuvaju i da budu konzervativni. 'Novac koji se čuva a ne ulaže nije koristan novac. Zato Vlada tu treba intervenirati mjerama da se ljude potakne da naprosto ulažu. Zato smo uveli vrlo male porezne stope na dobitke od kamata, ona je među nižima u Europi, ali to samo po sebi neće biti dovoljno jer cijene stagniraju i dolazi problem deflacije. Cijene su zabetonirane, a to povijesno nije dobro.'

OD NOVE GODINE KREĆE I POREZ NA KAMATU OD ŠTEDNJE

Ministar Boris Lalovac kaže da će Hrvatska uvođenjem poreza na kamatu od štednje od 12 posto i dalje imati jednu od najnižih poreznih stopa u Europi.

'U Hrvatskoj štedi oko 400 tisuća građana štedi. Njih 10 posto, odnosno oko 50 tisuća, ima čak 10 milijardi eura štednje odnosno 75 milijardi kuna. Oni godišnje zarade 2,3 milijarde kuna kamata i na to danas ne plaćaju porez. Oni koji bi danas zaradili 50 tisuća kuna kamata, od sljedeće godine plaćat će 5.000 kuna poreza a zaradit će 45.000 kuna', kaže Lalovac i tvrdi - to nije udar na štediše!

'Da građani štede u Švedskoj, platili bi i do 30 posto poreza. Ovo neće utjecati na nestabilnost bankarskog sustava i omogućit će redistribuciju dohotka za one koji imaju malo više da malo više i plate, a građani koji žive od svog rada - njima smo omogućili da u 2015. godini malo poboljšaju svoj dohodak', kaže Lalovac.

IZMJENE ZAKONA O PDV-U POMAŽU PODUZETNICIMA?

'Mi smo u šestoj godini recesije hrabro pristupili ovim promjenama kako bismo potaknuli potrošnju, i kako bismo skinuli dio tereta građanima, ali i poduzetnicima', kaže Lalovac.

Izmjenom Zakona o PDV-u omogućava se a poduzetnici plaćaju PDV prema naplaćenoj realizaciji posla, a ne po izdanoj fakturi, odnosno računu.

'Ovo je značajnija promjena u sustavu PDV-a. Ako vidite da u sustavu PDV-a posluje 138 tisuća aktivnih poduzetnika, onda se vidi da ćemo ovom promjenom omogućiti za 120 tisuća može birati opciju plaćanja PDV-a po naplaćenoj realizaciji. Ovo su mnogi poduzetnici tražili u dobrim vremenima i brojne Vlade su to odbijale', kaže Lalovac.

Kaže da sada poduzetnici, ne samo obrtnici, imaju pravo birati hoće li biti u sustavu PDV-a po fakturiranim računima ili po isplaćenoj realizaciji. 'Ono što je važno je to da se prag povećava na tri milijuna kuna i da se koristi olakotna mogućnost naplate PDV-a', rekao je Lalovac.

Druga velika novost u plaćanju PDV-a odnosi se na neplaćene račune: 'Kad netko drugome ne plati račun, on može u tom sustavu biti jamac za neplaćanje. To je važno za male i srednje poduzetnike koji muku muče zbog ukupnih tražbina, a ne samo PDV-a. Veliki poduzetnici, ako su koristili pretporez, a nisu platili malom poduzetniku, dobit će ovrhu od Porezne uprave jer je prouzročio štetu malom poduzetniku koji zbog toga nije mogao plaćati porez. Pogotovo ako je isti taj veliki poduzetnik koristio mogućnost odbitka PDV-a', objasnio je Lalovac.

Svi poduzetnici koji su se bojali prijaviti tvrtku koja im ne plaća posao, sada će morati Poreznoj upravi slati obavijest od koga nisu naplatili svoje račune. 'Imat ćemo evidenciju u e-sustavu tko ne plaća. To je zaštita malih poduzetnika i naplate poreza', dodaje Lalovac.