Premijer Andrej Plenković posljednjih nekoliko dana hvalio se padom broja nezaposlenih i rastom zaposlenosti. Naravno, tvrdeći kako su to rezultati rada njegove vlade. 

Prvo mu je veselje pokvarila predsjednica Kolinda Grabar Kitarović izjavom da je pad nezaposlenosti posljedica ubrzanog iseljavanja iz Hrvatske.

Nakon toga premijera je dodatno dotukao europski statistički ured Eurostat podatkom kako je Lijepa Naša zemlja s najvećim padom zaposlenosti u EU.

Međutim tada u čitavu priču ulijeće Državni zavod za statistiku (DZS) objašnjenjem da tvrdnje Eurostata nisu točne jer su mu oni dostavili podatke koji nisu usporedivi s prethodnim razdobljem zbog promjene u metodologiji. Uz to su priznali kako omaškom ta informacija nije jasno naglašena njihovim europskim kolegama.

Posipanje pepelom nije spasilo DZS od žestokih kritika iz premijerova kabineta.

'Ovo što se dogodilo apsolutno je nedopustivo. Već dva dana se proziva premijera Andreja Plenkovića da u javnost iznosi netočne podatke, a DZS, kojem je jedini posao to da napravi točne podatke i prenese ih u Bruxelles, napravi propust u tome', izjavio je ministar rada Marko Pavić gostujući na HRT-u.

Iz njegovih riječi moglo bi se zaključiti kako se opasno ljulja fotelja ravnatelja DZS-a, u kojoj od 2013. sjedi 37-godišnji Zagrepčanin, član SDP-a Marko Krištof. Međutim čelnog čovjeka Zavoda to ne plaši.

'Prilikom prenošenja podataka o zaposlenosti u Eurostat trebala se staviti oznaka da se radi o privremenim, nerevidiranim podacima. To nije označeno. Prvi put nam se to dogodilo i vjerujem da se neće više ponoviti. Međutim važno je naglasiti kako je ovaj dio godine za kolege koje se bave obračunima izrazito stresan. Moraju pripremiti podatke o dugu, deficitu, o nacionalnom dohotku… S obzirom na količinu stresa, jednostavno je došlo do pogreške. Moja osobna greška je to što smo kasno reagirali i sa zakašnjenjem obavijestili javnost. Ali ne bojim se za svoje radno mjesto. Nije me strah. Nikakvih poziva nije bilo', istaknuo je za tportal Krištof.

Za točne podatke o kretanju zaposlenosti, dodaje, mora se pričekati 22. rujna, kad će DZS izaći s Anketom o radnoj snazi koja je usporediva sa svim ostalim zemljama EU-a.

Inače, Krištofu ovo nije prvi put da ga prozivaju političari i ministri. Prije dvije godine tadašnji ministar prometa Siniša Hajdaš Dončić optužio ga je za šlampavost jer je jamstva države za izgradnju terminala Zračne luke Zagreb uvrstio u državni dug. Krištof mu je mirno odgovorio da samo dosljedno primjenjuje pravila koja je postavio Eurostat.

Prije četiri godine, kad je preuzimao fotelju ravnatelja DZS-a, mnogi su ga prozivali zbog nedostatka iskustva za jedno tako odgovorno mjesto. 

Krištof, koji je diplomirani ekonomist, prvi posao našao je u maloj zagrebačkoj IT tvrtki, u kojoj je prodavao računala. Zatim je godinu dana radio u Henkelu te je analizirao prodajne rezultate deterdženta, da bi onda prešao u Nezavisni sindikat znanosti i visokog obrazovanja kod Vilima Ribića.

Ondje je od 2007. do 2011. bio glavni makroekonomist i sudjelovao je u teškim pregovorima s vladom Ive Sanadera oko minimalnih plaća. Kad je SDP došao na vlast, otišao je kod Mrsića u Ministarstvo rada, a zatim je postavljen za šefa DZS-a.

Njegovo dosadašnje vođenje Zavoda uglavnom se ocjenjuje pozitivnim, a najviše se ističe mnogo veća otvorenost DZS-a prema javnosti i medijima, za razliku od vremena njegovih prethodnika.