Polemika između predsjednice i premijera o kretanju zaposlenosti i nezaposlenosti još jednom je aktualizirala pitanje tko je u pravu - oni koji nas uvjeravaju da zaposlenost raste ili oni koji tvrde da nema velikih pomaka u otvaranju radnih mjesta
'Brojke o padu nezaposlenosti su krive brojke. One su rezultat odlaska ljudi iz ruralnih krajeva u urbane centre ili u neku drugu državu', poručila je predsjednica Grabar Kitarović, otvoreno kritizirajući dosege ekonomske politike Vlade.
Na bačenu rukavicu premijer Plenković je odgovorio kako svi podaci kojima Vlada raspolaže pokazuju da se popravlja stanje na tržištu rada. Pritom se, ne slučajno, pozvao na samo jedan izvor.
'Što se tiče podataka, u Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje broj osiguranika je već nekoliko mjeseci preko 1,5 milijuna i to znači da raste zaposlenost. Relevantno je to da je više zaposlenih za 25 tisuća nego prošle godine, a činjenica je da je i dio ljudi otišao', rekao je premijer.
vezane vijesti
Ponukani aktualnom polemikom, provjerili smo što kažu tri najrelevantnija izvora podataka o kretanju na tržištu rada – Državni zavod za statistiku (DZS), Hrvatski zavod za zapošljavanje (HZZ) i Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje (HZMO).
Kada je riječ o kretanju broja nezaposlenih koji prate prva dva izvora, nema sumnje da se on značajno smanjio. Prema zadnjim podacima HZZ-a za srpanj, broj registriranih nezaposlenih se na godišnjoj razini smanjio za oko 47 tisuća, dok se prema zadnjoj anketi o radnoj snazi za prvi kvartal ove godine, koju provodi DZS prema međunarodnoj metodologiji, broj nezaposlenih smanjio za 27 tisuća. U odnosu pak na 2015., broj nezaposlenih manji je za 88.000 (HZZ), odnosno 82.000 (DZS).
Istovremeno, brojke o kretanju zaposlenih daju puno manje razloga za optimizam. Prema podacima DZS-a, u zadnje dvije godine broj zaposlenih povećan je za 42.000. Međutim u posljednjih godinu dana on se nije povećavao, nego je čak smanjen za 7.378 osoba. Slične trendove pokazuje i anketa o radnoj snazi prema kojoj je na godišnjoj razini zaposlenost stagnirala.
Pozitivnu sliku o kretanju zaposlenosti daju jedino podaci Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, prema kojima se broj osoba koje uplaćuju mirovinsko osiguranje u zadnjih godinu dana povećao za oko 28.000. Budući da jedino taj podatak daje kakav-takav razlog za optimizam, razumljivo je to da ga vladajući u pravilu koriste kao glavni argument za navodni oporavak tržišta rada.
Problem je to što su podaci HZMO-a najmanje pouzdani za ocjenu stvarne zaposlenosti, jer osim realno zaposlenih uključuju volontere, nezaposlene osobe s pravom na mirovinsko osiguranje te neke druge kategorije, poput osoba na stručnom osposobljavanju. Također, treba naglasiti da je poreznom reformom ministar Marić od početka ove godine proširio broj obveznika uplate doprinosa za mirovinsko osiguranje uvođenjem obveze plaćanja doprinosa za sve osobe koje primaju dohodak po osnovi autorskih honorara te za umirovljenike koji ostvaruju drugi dohodak.
Raskorak u padu nezaposlenosti i rastu zaposlenosti doveo je do osjetnog smanjenja radno aktivnog stanovništva. Naime u posljednjih godinu dana taj broj smanjio se za 76 tisuća, što znači da je s tržišta rada nestao grad veličine Zadra.
Upravo ova brojka odražava pravo stanje tržišta rada, potvrđujući da ekonomska politika ne uspijeva potaknuti otvaranje novih radnih mjesta. Drugim riječima, umjesto pronalaska posla, nezaposleni odlaze s burze u sivu zonu ili pak napuštaju zemlju u potrazi za boljim životom.
Prema službenoj statistici, lani se iz Hrvatske iselilo oko 36.000 građana, a po svemu sudeći, ove godine je trend iseljavanja ubrzan.
Da podaci s tržišta rada nisu razlog za veliko slavlje, pokazuju i analitičari Raiffeisen banke. Oni upozoravaju na niz strukturnih slabosti, počevši od neusklađenosti ponude i potražnje za radnom snagom, preko razmjerno visoke dugotrajne nezaposlenosti velikog dijela nezaposlenih, do izuzetno niskog broja aktivnog stanovništva.
Pritom ističu da se novootvorena radna mjesta uglavnom odnose na sezonske poslove i poslove na temelju ugovora na određeno vrijeme i to uglavnom u trgovini i ugostiteljstvu, dok manji dio rasta zaposlenosti dolazi iz industrije.
Usto, upozoravaju da Hrvatsku, poput drugih država Europe, prati proces demografskog starenja te da ne posustaje ni emigracija najproduktivnijeg dijela radno sposobnog stanovništva.
Dakle možemo zaključiti da je predsjednica ovoga puta bila u pravu. Ona je na bolji način interpretirala sve dostupne brojke, za razliku od premijera, koji je selektivnim korištenjem podataka pokušao prikriti neuspjeh svoje politike.
