Ako je suditi po interesu stranih investitora za ulaganja u Lijepu Našu, još dugo ćemo čekati gospodarski oporavak. U prvih šest mjeseci u Hrvatsku je pristiglo svega 154,4 milijuna eura izravnih stranih ulaganja, što svjedoči o tome da napori prvog potpredsjednika Vlade Radimira Čačića u privlačenju investitora nisu urodili plodom. Za usporedbu, u istom lanjskom razdoblju stranci su investirali 485,3 milijuna eura, a u zlatnim godinama baratalo se milijardama
Bilancu stranih investicija spasila je Austrija iz koje je došlo 230,9 milijuna eura. Na drugo mjesto probila se Turska s 80 milijuna eura direktnih investicija. Značajnije iznose uložili su još nizozemski, švicarski i slovenski investitori.
Zanimljivo je da je Njemačka, kao jedan od najvažnijih gospodarskih partnera Hrvatske, imala negativni saldo ulaganja u Hrvatsku. Njemačke kompanije izvukle su iz Hrvatske 187,8 milijuna eura više nego što su u nju investirale. Značajan deficit u izravnim ulaganjima zabilježili smo i s Mađarskom (121,5 milijuna eura) te SAD-om (30,6 milijuna eura).
Najveći dio inozemnih izravnih ulaganja u prvih šest ovogodišnjih mjeseci odnosi se na vlasnička ulaganja koja su iznosila 165,4 milijuna eura. Kada je riječ o ulaganjima iz zadržane dobiti, statistika HNB-a pokazuje da su strane kompanije radije povlačile dobit nego što su je zadržavale u Hrvatskoj. Za razliku od ranijih godina kada je zadržana dobit bila značajna stavka u povećanju stranih ulaganja, u prvih šest mjeseci ove godine zabilježen je negativan iznos zadržane dobiti od 15 milijuna eura. Jedan od razloga vjerojatno je masovno povlačenje dobiti prije uvođenja poreza na dividendu
Strani ulagači u Hrvatskoj i dalje zaobilaze realni sektor pa su tako uvjerljivo najviše stranih ulaganja (124,5 milijuna eura), kao i obično, privukle financijske institucije. Visoko na listi su i trgovina, nekretnine te sport i rekreacija. Proizvodne djelatnosti i dalje su u drugom planu pa ne čudi da je iz njih više kapitala izvučeno nego što je uloženo. Tako je, primjerice, strani kapital u kemijskoj industriji smanjen za 135,7 milijuna eura, a u proizvodnji naftnih derivata za 123,2 milijuna eura.
