Bruto domaći proizvod Hrvatske veći je za 15,8 posto, nego što su to dosada pokazivali službeni podaci piše Večernji list. Državni zavod za statistiku prilagodio je izračun BDP-a europskom sustavu nacionalnih računa te je danas objavio konačne podatke o godišnjem bruto domaćem proizvodu Hrvatske u razdoblju od 1995 do 2005.

BDP je u prosjeku povećan za 15,8 posto, odnosno prema posljednjem objavljenom podatku Hrvatska 2005. godine nije imala 231 milijardu kuna BDP-a u tekućim cijenama već 264 milijarde kuna, što je 33 milijarde kuna više. BDP po stavnoniku iznosio je 8043 eura, a ne 7038 eura, kao što je to pokazivala dosadašnja metodologija.

DZS je najavio da će podatke za 2006, 2007 i tri kvartala 2008 objaviti do kraja veljače, a zadnji kvartal 2008 do kraja ožujka, i to prema novoj metodi. Najveće povećanje bilo je u 1996. godini, za koju je procijenjen utjecaj sive ekonomije i ostalih parametara od 17,7 posto, a najmanje u 2003. kad je povećanje iznosilo 14,2 posto.

Najveći utjecaj na korekcije BDP-a ima dio koji se odnosi na procjenu sive ekonomije, oko dvije trećine, a ostatak se odnosi na primjenu nove metodologije po kojoj se indirektno mjere usluge financijskog posredovanja i imputirana stambena renata.

Najveći dio sive ekonomije čine poduzetnici koji prijavljuju manje prihode i troškove veće od ostvarenih troškova radi izbjegavanja poreznih obveza. To je najviše izraženo u djelatnostima građevinarstva, trgovine, hotela i restorana. Imputirana stambena renta je procjena rente za stanove u kojima žive njihovi vlasnici, a prema popisu iz 2001. tek je 3,8 posto najmoprimaca u Hrvatskoj.