Kako je obnova područja pogođenog potresom vrlo spora, dekan Građevinskog fakulteta Stjepan Lakušić kazao je među ostalim da je razlog tome što se nije moglo paralelno provoditi inženjerski posao, provedba projektiranja i izrada dokumentacije te svi potrebni upravno-pravni postupci.

- Prijedlog zakona o obnovi iznjedrit ćemo u sljedećih mjesec i pol dana, kazao je HRT-u ministar graditeljstva, prostornog uređenja i državne imovine Darko Horvat. Kazao je da je u okviru pripreme i početka obnove zatečeno osam prijepora.

- Moramo uvesti europske pragove da bi se pojednostavnila i ubrzala javna nabava. Ljudi trenutačno nemaju vlastitu likvidnost da bi nešto započeli, pa će i tu država morati uvesti određene mehanizme predfinanciranja i jednostavno ostati na tome da strogo i pravično kontrolira na koji način se sve to izvodi, dodao je.

Izmjene i dopune Zakona o obnovi pripremit će se do kraja tjedna. Bit će sigurno javna rasprava, kazao je Horvat i dodao kako će on predložiti da bude 15 dana, a da zakon nakon toga ide u hitnu proceduru.

- Oko mjesec ili mjesec i pol dana treba dok zakon ne bude objavljen u Narodnim novinama te počnemo po njemu sve provoditi, napominje.

Dekan Građevinskog fakulteta Stjepan Lakušić istaknuo je da je kao prvi problem detektirano to da se "nije moglo paralelno napraviti inženjerski posao, provedba projektiranja i izrada dokumentacije te upravno-pravni postupci, kako bi imali sve ostvareno".

- To vam je kao da imamo dokument na njemačkom, a živimo u Hrvatskoj. To se iskristaliziralo da naprosto ne ide, kazao je Lakušić. Istaknuo je da je dio pripreme dokumentacije u vezi s objavama javnih natječaja išao malo sporije nego što se očekivalo. Samim time i one institucije koje su trebale dobiti veliki dio sredstava, opet su kasnile u tom dijelu. Opet nas hvata vrijeme hoćemo li uspjeti sve odraditi, kazao je Lakušić.

Osim toga, navodi, nije se možda radilo na samoj edukaciji radnika koji će raditi s "takvim materijalima u specifičnim uvjetima". Obnova u urbanom dijelu je puno zahtjevnija nego kada se rade novogradnje, dodao je.

Horvat je podsjetio na velike poplave u Njemačkoj koje su se ljetos dogodile i kazao da je kancelarka Angela Merkel ubrzo dodijelila stradalim stanovnicima pomoć od 30 milijardi eura. Nakon prvih hitnih intervencija države, ljudi su dobili novac i obnavljaju sami. Jedna od metoda koju mi nudimo u izmjenama i dopunama zakona je taj model predfinanciranja gdje ćemo ili već jesmo osigurali novac iz europskih ili svjetskih izvora financiranja. Omogućit ćemo da ljudi pod stručnim nadzorom obnavljaju sami, kazao je.

- Nama se potres dogodio u trenutku kada stvari nisu bile jednostavno uređene. Uređivati paralelno ili staviti pretpostavke da stvari prvo trebamo urediti da bi počeli obnavljati, mislim da je u ovom trenutku, realno, neprovedivo, rekao je. 

 Obnova u ovom trenutku ima svoju dinamiku. Ona je relativno spora. Rješavaju se paralelno ini problemi koji su ostavština ne samo 30 godina ove države, već i bliže i daljnje povijest, izjavio je Horvat. 

Lakušić, govoreći o velikim natječajima, rekao je da je obrazovni sektor prije dva mjeseca potpisao ugovore u vrijednosti 2,1 mlrd. kuna. - U ovoj fazi je većina natječaja završila odabirom projektantskih ureda koji imaju do Božića ili do prvog mjeseca termine izrade projektne dokumentacije, a onda slijedi oko milijarda i nešto samo u obrazovnom sektoru natječaja za izradu radova. To je nešto čega se mi jako bojimo, jer su nam rokovi za korištenje sredstava vrlo kratki.  Horvat je rekao da je i državna imovina oštećena, kao i druga imovina. Govorio je i o radnicima koji će biti potrebni u procesima obnove. 

- Kada volumen radova premaši mogućnosti hrvatske operative morat ćemo posegnuti za javnim natječajem koji će biti međunarodni natječaj. Bez obzira hoće li naše hrvatske tvrtke trebati radnike izvana  ili će to biti trgovačka društva koja će izvana doći i pomoći u obnovi, prema onom volumenu projektne dokumentacije koju mi danas vidimo sigurni smo da će takva pomoć u jednom trenutku trebati, rekao je Horvat.

Habijanec je istaknuo da su cijene nekih strateških materijala drastično poskupjele. - Od 30-50, pa neke i do 100 posto. Cijene su poskupjele od listopada prošle godine, a sada je lagana stagnacija. Ne znamo hoće li te cijene ići na više ili manje. S ministrom Tomislavom Ćorićem dogovorili smo da ćemo to regulirati na kvalittetan način kako ne bi dolazili u sivu zonu i ne bi kočili sve postojeće projekte, kazao je.