Još uvijek je to 'tek' 1,5 milijuna putnika, ali očekivalo se znatno manje.

Zračna luka Split neposredno uoči izbijanja pandemije izgradila je blještav novi putnički terminal vrijedan oko pola milijarde kuna, za razliku od dubrovačke - bez pomoći države ili europskih fondova, a za razliku od zagrebačke - i bez privatnog koncesionara. Ova je tvrtka još uvijek u javnom vlasništvu te država ima većinski, a Splitsko-dalmatinska županija i okolni gradovi manjinski udio. Uredno posluje i profitabilna je, s izuzetkom lanjske koronagodine.

Na njenom čelu gotovo tri desetljeća nalazi se Lukša Novak, s kojim je tportal razgovarao o nizu tema - rezultatima i poslovnim planovima, odnosu s Croatia Airlinesom, novim investicijama i mogućnosti uvođenja novih letova, pa i za druge kontinente.

Ovogodišnji rezultati Zračne luke iznad su objavljenih planova i očekivanja - već u prvih osam mjeseci dosegnuta je brojka od milijun putnika. Što očekujete do konca godine i imate li najave za 2022. godinu?

U prvih osam mjeseci prešli smo brojku od milijun putnika i budući da ćemo u rujnu ostvariti dodatnih tristotinjak tisuća, nije nerealno pretpostaviti da ćemo 2021. godine dosegnuti oko milijun i pol. To je znatno iznad naših očekivanja i dvostruko više nego lani, kada smo imali tek 674 tisuće putnika.

U 2022. godini očekujemo sličan trend, no prvi konkretni razgovori s prijevoznicima započinju u listopadu, a jasni obrisi sezone formiraju se negdje u ožujku iduće godine. Svakako očekujemo povećanje, dakako pod uvjetom da pandemija koronavirusa ostane pod kontrolom i da ne bude novih šokova i poremećaja.

Zračna luka Split trenutno je najprometnija u Hrvatskoj, znatno iznad zagrebačke i gotovo dvostruko ispred dubrovačke. Očekujete li zadržavanje tog trenda do kraja godine?

Da, realno je očekivati da ćemo prvi put završiti godinu kao najprometnija zračna luka u Hrvatskoj. Nadamo se da to neće biti i zadnji put, no realno Zračna luka Zagreb i sam Zagreb kao glavni grad u 'normalnim' godinama imaju veći promet i viši potencijal u odnosu na nas. Splitski aerodrom i dalje je izrazito sezonalan: čak i prije pandemije u ljetnim smo mjesecima imali uvjerljivo najveći promet ne samo u Hrvatskoj, nego i znatno šire, no na samom kraju i početku godine brojke su znatno niže. Taj trend teško je promijeniti jer u manjoj mjeri ovisi o nama kao zračnoj luci.

Nedavno otvoreni, obnovljeni i prošireni terminal financiran je mahom vlastitim sredstvima te kreditnim zaduženjima, ali i uz predviđen rast broja putnika. Jesu li pandemija koronavirusa i nagli pad prometa poremetili otplatu obveza, koliko one danas iznose i s kojim rokom dospijeća?

Točno je: novi terminal djelomično smo financirali sami, a djelomično kreditnim zaduženjem kod Hrvatske banke za obnovu i razvoj u iznosu od 300 milijuna kuna i uz povoljnu kamatu od oko dva posto. Nakon izbijanja pandemije HBOR je izašao ususret i odobrio moratorij do lipnja ove godine, no sada smo ponovno započeli s otplatom i ne očekujemo veće poteškoće. Godišnje obveze iznose 25 milijuna kuna, rok otplate je 12 godina i takvi uvjeti ne predstavljaju problem u 'normalnim' poslovnim godinama, pa čak ni s rezultatima kakve imamo u 2021. godini.

Zapravo, novi terminal mogli smo u potpunosti financirati vlastitim sredstvima, no odlučili smo se za kredit kao neku vrstu dodatnog osigurača i to se pokazalo kao dobra procjena. Kriza je prebrođena.

Kakvi su bili poslovni rezultati Zračne luke prošle godine i što očekujete u ovoj?

Ukratko, po godinama - 2019. godine imali smo 450 milijuna kuna prihoda i dobit od 131 milijun kuna, lani smo uz drastičan pad prometa od 80 posto pali na samo 121 milijun kuna prihoda i završili u gubitku od 98 milijuna kuna. Očekivali smo da će oporavak trajati najmanje dvije godine, no s obzirom na dobar ovogodišnji rezultat, vjerujemo da ćemo 2021. godinu završiti oko nule.

Već za iduću godinu vjerujemo u nastavak trenda oporavka zračnog prometa, a onda i u veće prihode i dobre poslovne rezultate na koje smo navikli. Još uvijek dosta toga ovisi o vanjskim okolnostima: treba vidjeti hoće li se ponovno organizirati masovna događanja poput festivala Ultra Europe i kakva će biti situacija s dalekim emitivnim turističkim tržištima poput Južne Koreje, SAD-a i slično. Na razini Europske unije još uvijek je važeća procjena da će zračni promet doživjeti potpun oporavak i povratak na brojke iz 2019. godine tek za tri godine, 2024. godine.

Kakva je suradnja s Croatia Airlinesom kao nacionalnom kompanijom i postoji li mogućnost za njeno proširenje, recimo baziranjem još jednog ili dva zrakoplova u Splitu, odnosno uvođenjem novih linija?

S Croatijom imamo jako dobre odnose jer se radi o jednom od naših najznačajnijih partnera, no baziranje zrakoplova autonomna je odluka te kompanije i ovisi o njihovoj strategiji. Činjenica je da u ukupnom prometu naše zračne luke Croatia Airlines sudjeluje s 15 posto, a u slučaju zagrebačke čak 60 posto, jer se radi o njihovoj glavnoj bazi. U tom kontekstu splitski aerodrom je za Croatia Airlines ipak manje značajna destinacija, a eventualno pojačavanje letova i otvaranje novih linija stvar je njihove strategije, mi se u to ne uplićemo.

S koliko je destinacija Split ovog ljeta bio povezan i preko koliko kompanija? Gdje vidite mogućnost proširenja te mreže (ovih dana spominjala se Turska) i ima li Zračna luka Split ambiciju uvođenja interkontinentalnih letova?

U posljednjoj 'normalnoj' sezoni imali smo oko 60 prijevoznika i veze za 105 destinacija, a ove godine pedesetak prijevoznika letjelo je na ukupno 80 destinacija. Brojke su manje, ali s obzirom na okolnosti, vrlo zadovoljavajuće.

Svaki prijevoznik nam je bitan, a njih desetak - od Croatia Airlinesa i Easyjeta do Wizzaira ili SAS-a, ove godine i iznenađujuće značajnog udjela KLM-a s čak četiri do pet dnevnih letova za Amsterdam - ima vrlo značajnu ulogu. No politika cijena Zračne luke Split vrlo je transparentna: cjenik usluga javno je objavljen i dostupan svima, a popusti jasno definirani i ovise o broju letova, broju putnika i produljenju sezone letenja.

U našem fokusu i dalje je povezivanje sa zemljama Europske unije i državama u njenom okruženju, a vjerujemo da bi dobar korak bilo uspostavljanje izravnih letova prema Lisabonu kao značajnoj transfernoj točki prema Južnoj Americi, zatim obnova izravnih letova prema Grčkoj i otvaranje linija prema Turskoj. Naš aerodrom je prilagođen zrakoplovima raspona krila do 36 metara, s kapacitetom koji se danas kreće do 240 putnika, kojima pružamo vrlo brzu uslugu - u roku od 40 minuta možemo opslužiti i 'zavrtjeti' zrakoplov, što kompanije iznimno cijene.

Što se tiče interkontinentalnih letova - da, svaki novi let je dobar i prije pandemije bilo je ozbiljnih kontakata i razgovora, pa čak i najava. No nama je i dalje znatno važnije imati dobru povezanost s destinacijama poput Amsterdama, u kojem se može presjesti na let za gotovo bilo koji kraj svijeta, nego imati direktnu vezu s jednim ili dva grada na drugom kontinentu.

Pandemija koronavirusa dramatično je promijenila trendove zračnih putovanja i njihov opseg. Što se promijenilo kod zračnih luka? Koliko su procedure zbog toga usporene i dodatno komplicirane?

Sve je gotovo pa dvostruko sporije. Putnici više nemaju mogućnost izvan same zračne luke obaviti sve pripremne radnje za let, događaju se višestruke provjere, a onda i zbunjenost putnika i njihov otežan prihvat na licu mjesta. Covid-potvrde još uvijek nisu dovele do ubrzanja jer nisu integrirane s drugim sustavima, recimo prodajom karata ili obrascima za lociranje putnika.

I prijevoznici i zračne luke inzistiraju na tome da se što prije uspostavi cijeli sustav i nadamo se da će se to dogoditi što prije.

Nakon obnove i proširenja terminala te sanacije uzletno-sletne piste, planirate li nove investicije u skorom periodu? Što je prvi idući prioritet? Postoji li mogućnost produljenja piste zbog prihvata većih zrakoplova i u kojoj je fazi projekt proširenja stajanke?

Naša staza je takva kakva jest i ima brojne prednosti - blizinu mora i naseljenog područja - ali mana joj je to da nema veliku mogućnost širenja. Naš prioritet svakako je proširenje paralelnih tzv. voznih staza, a posebno stajanke za zrakoplove. Preduvjet je rješavanje imovinsko-pravnih odnosa i kupnja zemljišta, na čemu smo intenzivno radili proteklih godina; na isti način stvorili smo i situaciju za dogradnju i proširenje putničkog terminala.

Dakle vozne staze i stajanka iduće su na redu.

Kao jedan od modela postizanja održivosti poslovanja Croatia Airlinesa spominjano je povezivanje te tvrtke s nekim domaćim zračnim lukama, pa tako i splitskom. Kako gledate na tu ideju?

Interesi prijevoznika s jedne i zračnih luka s druge strane ponekad se poklapaju, ali su u nekim slučajevima znatno drugačiji. Prioritet Croatia Airlinesa trenutno je zamjena flote i postizanje održivosti poslovanja, a mi smo orijentirani na širenje sustava same zračne luke, povećanje manevarskih površina i uspostavu zračnih linija koje nam nedostaju. Sve to sasvim izvjesno možemo postići.

Model spajanja prijevoznika i zračnih luka već se pokazao kao dugoročno neodrživ, ta ideja nema budućnost.