Putnika je, po podacima DZS-a, u svim zračnim lukama u prvih sedam mjeseci ove godine bilo nešto više od 1,1 milijun, što je i 40 posto više nego u istim mjesecima prošle godine.

Ti su podaci DZS-a (Državnog zavoda za statistiku) potvrdili ono što se vidjelo po zračnim lukama ovog ljeta, a to je znatno veći promet u odnosu na prošlogodišnje ljeto.

Sa smanjenjem ograničenja putovanja i olakšavanjem prelazaka granica zbog cijepljenja, covid potvrda i testiranja prije i za vrijeme putovanja, od početka ovog ljeta pojačan je i zračni promet, većinom iz turističkih razloga i sezonskim letovima, pa je tako u srpnju na svim zračnim lukama u Hrvatskoj bilo i 55 posto više operacija zrakoplova nego lani ili 14,4 tisuće.

To je ujedno i oko 54 posto od svih operacija zrakoplova u sedam mjeseci ove godine na zračnim lukama, kojih je bilo nešto više od 26,7 tisuća ili 40,5 posto više nego u prvih sedam mjeseci 2020.

I promet tereta na zračnim lukama je bio veći nego lani, ali u manjim postocima rasta, odnosno tereta je u srpnju bilo 775 tona ili 20 posto više nego u lanjskom srpnju, dok je na razini sedam mjeseci taj porast od 7 posto, sa 4.428 tona tereta.

Split s najviše putnika, a Zadar, Pula i Dubrovnik s najvećim porastima

Od svih devet zračnih luka u Hrvatskoj, s najviše putnika u srpnju ističe se zračna luka Split, kroz koju je prošlo nešto malo više od 394 tisuće putnika ili 106,3 posto više nego u srpnju 2020.

Sa gotovo dvostruko manje putnika, 187,6 tisuća, na drugom je mjestu zračna luka Dubrovnik, koja je time zabilježila i porast od 223,5 posto u odnosu na lanjski srpanj, dok je treća zračna luka Zagreb sa gotovo 152,7 tisuća putnika ili 98,2 posto više, što je i 'najskromniji' rast u srpnju među većim zračnim lukama u Hrvatskoj.

Zračna luka Zadar je na četvrtom mjestu sa gotovo 115 tisuća putnika, čime je ostvarila i najveći porast među svim lukama, od 266,5 posto, a s nešto manjim povećanjem od 243 posto, na 63,4 tisuće putnika, slijedi zračna luka Pula.

Nešto malo više od 14,4 tisuća putnika u srpnju je usluženo na zračnoj luci Rijeka, što je 110,2 posto više nego u srpnju 2020., a iako u znatno manjem broju putnika, 2 239, slijedi zračna luka Brač, koja je time u plusu od 91 posto, i ujedno prvi puta da se našla ispred zračne luke Osijek, koja je sa 1 963 putnika u plusu od 45 posto.

Najmanja zračna luka odnosno zračno pristanište Mali Lošinj je sa 525 avio putnika u plusu od 78 posto u odnsu na srpanj 2020.

Zemlje s kojima su hrvatske zračne luke ostvarile najveće promete putnika u srpnju su redom Njemačka i Francuska, a zatim Nizozemska, Poljska, Ujedinjena Kraljevina, Švedska, Austrija, Danska, Ruska Federacija i Švicarska, pri čemu su najveći porasti broja putnika od 297 posto i 250 posto u odnosu na lanjski srpanj bili sa Švedskom i Francuskom.

Iz ostalih zemalja porasti prometa putnika kretali su se od oko sto pa na više posto.

Još 'zaostatak' za 2019. od oko 50 posto

I uz tako velike poraste prometa u srpnju ove godine u odnosu na 2020., zračne luke su u odnosu na srpanj 2019. još u zaostatku, i to od oko 53 posto sa brojem putnika (jer ih je u srpnju te godine bilo ukupno nešto više od 1,9 milijuna), a sa operacijama zrakoplova od 27 posto (jer ih je u srpnu 2019. bilo 19.739).

Tri najveće zračne luke, Split, Zagreb i Dubrovnik, također su na oko 50 posto posto manje putnika nego ih je bilo u srpnju 2019., pokazuju podaci DZS-a.