Čekajući s gomilom putnika na provjeru dokumenata ispred šaltera u njujorškoj zračnoj luci JFK, kći turista iz Estonije Taavija Kotke, koji s obitelji dolazi u posjet SAD-u, začuđeno pita oca:

- Što je to?

- To je red – objašnjava djetetu Kotka.

- Što je to red? – pita djevojčica oca Taavija Kotku, arhitekta estonske tranzicije, dojučerašnjeg ICT šefa estonske vlade, čovjeka koji je osmislio program e-građanina.

Zahvaljujući 38-godišnjem Taaviju Kotki i njegovima, u E-stoniji je nezamislivo čekanje u redu zbog glasanja, otvaranja tvrtki, medicinske dokumentacije, plaćanja poreza ili dobivanja državljanstva. Sve se to rješava digitalnim putem. Svaki Estonac ima jedinstveni digitalni identitet i čip karticu za pristup gotovo svakoj državnoj službi putem računala, a prema Kotkinoj ideji, Estonija će do 2025.godine imati 10 milijuna e-stanovnika, onih koji će dobiti e-državljanstvo bez fizičke nazočnosti u maloj baltičkoj zemlji od jedva 1,3 milijuna žitelja.

Estonci također tvrde da su autori nekih od najvećih digitalnih čuda poput Skypea i sustava razmjene novca TransferWise, a tehnološki park Technopolis nedaleko od zračne luke glavnog grada Tallina nazivaju europskom Silicijskom dolinom. Ukratko: od zapuštene sovjetske republike, Estonija se prometnula u jednu od najsuvremenijih digitalnih zemalja na svijetu.

E, pa ta i takva Estonija od prvog je srpnja preuzela od Malte rotirajuće predsjedništvo Europske unije. Njezin slogan je 'jedinstvo kroz ravnotežu', a 39-godišnji premijer Juri Ratas kao prioritete svoje polugodišnje vladavine naglašava otvoreno i inovativno gospodarstvo, slobodan protok podataka, sigurnu, zaštićenu, digitalnu i održivu Europu. Hoće li digitalna Estonija utjecati na analogno europsko gospodarstvo?

Tome se nada i predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker, stidljivo priznavši na svečanom preuzimanju predsjedništva: 'Ne bih trebao, ali moram reći: nemam još uvijek pametni telefon.'

Za to vrijeme Moskva priprema 100.000 vojnika za vojne vježbe početkom rujna nedaleko od granica baltičkih zemalja, nekadašnjih članica raspalog Sovjetskog Saveza.

Prije toga Vladimir Putin se sastao s Donaldom Trumpom na Summitu G20 u Hamburgu. Premda susret vjerojatno ne rješava goruća pitanja koja mogu pridonijeti formiranju osobnog povjerenja između dvojice predsjednika, to je možda ključ budućnosti rusko-američkih odnosa, misli ruski politolog Anatolij Petrenko.

I dok dvojica odmjeravaju snage, iza ugla čekaju neki novi dečki svjetskog gospodarstva. Od prvog sastanka G20  na razini ministara financija u Berlinu 1999., udio u svjetskom gospodarstvu 20 najmoćnijih isti je kao danas (73 posto), samo su odnosi snaga malo drukčiji. Zemlje BRICS-a (Brazil, Rusija, Indija, Kina, Južnoafrička Republika) s 18,4 posto udjela u svjetskom gospodarstvu skočile su na 31,2 posto, ali neke poput Brazila i Rusije kiksale su zbog ekonomske krize, a loše je krenulo Meksiku i Turskoj, pa na vrhu ostaju Kina (od 7,1 posto skočila na 17,6 posto) i Indija (s 4,2 na 7,3 posto). Tako su samo Indija i Kina dobile na težini, što znači da će ubuduće one sve više nametati dnevni red budućih sastanaka G20, zaključuje Der Spiegel.

Bez obzira na to, ovogodišnji sastanak G20 sve više sliči na 'Trump protiv cijelog svijeta', piše Washington post. A u odmjeravanju snaga između Trumpa i domaćice u Hamburgu, kada je riječ o vanjskoj politici, najnovije istraživanje Pew centra pokazuje da građani u većini zemalja članica G20 više vjeruju njemačkoj kancelarki nego američkom predsjedniku. Trumpu, kojem vjeruju tek Indija i Rusija!

Možda je baš to razlog što je Angela Merkel ovogodišnji sastanak kluba vodećih ekonomskih sila smjestila u tradicionalno lijevi Hamburg, gdje ne može proći bez žestokih demonstracija protiv svjetskog ekonomskog poretka, globalizacije, korporacijske pohlepe i neučinkovitosti u borbi protiv klimatskih promjena. Masovni prosvjedi, 20.000 policajaca na ulicama Hamburga i transparenti poput: Spasite klimu; Planet Zemlja na prvom mjestu; Borimo se protiv socijalne nejednakosti; Tražimo poštenu globalnu trgovinu, Više suosjećanja; Jačajmo demokraciju!

Trumpu je zato bilo ugodnije u Varšavi. Kod kuće ga podržava samo 36 posto Amerikanaca, u Londonu prijete demonstracijama kada im dođe u dugoočekivani posjet, pa razdragana gomila pristigla na trg Krasinski u 50 autobusa u organizaciji vladajuće stranke (piše Gazeta Wyborcza) i izrazi međusobne odanosti, lijepa je slika za domaću uporabu, navodi BBC kao prvi od pet razloga Trumpova posjeta Poljskoj.

Drugi razlog, misli BBC, leži u tome što poljski i američki lider sebe vide kao vođe populističkog pokreta protiv liberalnih elita i što vode istu politiku oko klimatskih promjena i migranata. Budući da je Poljska žustro poduprla Trumpov zahtjev za izdvajanjem dva posto BDP-a članica NATO-a, Poljaci mu dođu kao pravi primjer dobrih NATO-ovaca koji zaslužuju nagradu. Recimo, kupnjom raketa Patriot.

Trumpovo gostovanje na sastanku hrvatsko-poljske Inicijative triju mora, dio je nastojanja Poljske da se pokaže 'nekom vrstom regionalnog vođe' izvan francusko-njemačke dominacije u EU-u, citira BBC politologa Aleksa Szczerbiaka. Nova Europa, predziđe Rusije, kontra Stare Europe? I konačno, u nastojanju da što manje ovisi o Rusiji, prošlog je mjeseca Poljska prvi puta+ uvezla iz SAD ukapljeni plin, a u nastojanju da privuče što više mušterija preko Atlantika, Trumpu kao vrsnom trgovcu nije teško polomiti jezik izgovarajući Krk.

I dok se zbog lansiranja prve sjevernokorejske interkontinentalne balističke nuklearne rakete prošloga tjedna sastalo Vijeće sigurnosti UN-a, a Kina, Rusija i SAD traže kako urazumiti zaigranog Kim Jong-una, daleko na Zapadu sasvim druga slika. Glavnim ulicama osunčanog Madrida slijevale su se stotine tisuća sudionika vesele jubilarne 40., najveće Svjetske LGBT parade ponosa, kako s ponosom izvješćuju španjolski mediji. U paradi su se našli političari iz cijelog političkog spektra, a gradonačelnica španjolske prijestolnice Manuela Carmena je tweetala: 'Bez obzira na to koga volite, Madrid vas voli.'

Ali nisu svi voljeni. Ebony Morgan iz Lynchburga u Virginiji petnaesta je transrodna osoba ubijena ove godine u SAD-u. U Rusiji pak vjerska TV-mreža Tsargrad TV nudi plaćenu jednosmjernu avionsku kartu svakoj gay osobi koja želi napustiti zemlju. 'Mi doista želimo da odete tamo gdje se možete otvoreno odati grijehu, ako treba osigurat ćemo vam zdravstveno uvjerenje da ste sodomisti ili neka druga vrsta pervertita', poručuje voditelj na toj mreži Andrej Afanasjev i 'perverznjacima' savjetuje da se pokupe u najliberalniju američku državu Kaliforniju. Većina anketiranih Rusa ipak smatra da su vlasnici i voditelji mreže divljaci.

Prošlog je tjedna 38-godišnji Yu (ne želi puno ime) pušten iz mentalne ustanove uz javnu ispriku te ustanove i odštetu od 5.000 juana (4.800 kuna), jer su ga žena i rodbina protiv njegove volje strpali u umobolnicu i šopali injekcijama i lijekovima uz dijagnozu 'poremećaja seksualnih sklonosti'. Iako se od 2001. homoseksualnost u Kini ne smatra bolešću i ne svrstava u isti koš s pedofilijom, ovakvih 'izlječenja' još uvijek ima. Prema Pew istraživanju, tek 20 posto Kineza odobrava homoseksualnost pa je javna isprika Yuu mala pobjeda za kinesku LGBT zajednicu.

P. S. Dok se kupate na Braču i stenjete pod žarkim suncem, sjetite se najnovije vijesti: Antarktik je korak do pucanja. Istraživački tim koji prati stanje na Južnom polu zajedno s Europskom svemirskom agencijom, prošle je srijede objavio analizu prema kojoj je pitanje dana kada će se od Antarktika odlomiti ledeni brijeg veći no ikada u povijesti, santa leda veća od petnaest površina Brača! Stručnjaci to već najavljuju duže vrijeme, ali sada panično žmirka crvena žaruljica. Pojava biblijskih razmjera nazvana je 'Bergxit', ili po naški 'Bregzit', tj. 'Brijegzit'. S kakvim posljedicama? Stručnjaci ne znaju, ali Trump zna sve o klimatskim promjenama.