Pravo na brisanje dugova imali bi socijalno ugroženi građani čiji ukupni dugovi tvrtkama u državnom vlasništvu ne prelaze 25.000 kuna, a ako se radi o privatnim tvrtkama granica je 10.000 kuna.

Prema riječima ministrice Milanke Opačić otpis dugova ograničen je na razdoblje do 1. listopada kako se ne bi, dok traju pregovori, dogodilo da ljudi steknu dojam kako ne moraju plaćati račune. 'Samo dugovi koji su napravljeni do 1. listopada će se tretirati kao dugovi i doista riječ je samo o onima koji su najsiromašniji', poručila je ministrica.

Kategorijom socijalno ugroženih smatraju se osobe koje primaju socijalnu pomoć ili su nezaposlene dulje od godinu dana ili umirovljenici čija primanja ne prelaze 2.500 kuna za samce, odnosno 1.500 kuna po članu kućanstva. Uz navedene uvjete, dužnici koji pretendiraju na otpis duga ne smiju imati dodanu imovinu u vidu nekretnina ili štednje osim stambenog prostora u kojem žive.

Procjenjuje se da takvih dužnika ima oko 60.000 od ukupno 320.000 građana s blokiranim računima. Da bi ostvarili pravo na oprost duga, ugroženi građani trebat će dokazati visinu duga i svoj socijalni status. U Vladi pripremaju model brzog izdavanja potvrda kako kako bi građanima olakšali postupak otpisa dugova.

Potvrde o visini duga, koji ne smije prelaziti graničnu svotu, svim dužnicima izdavat će Fina na temelju uvida u blokade računa i dospjele dugove.

Nakon dobivanja potvrde o visini duga dužnik treba dokazati socijalni status i imovinsko stanje. Potvrdu o socijalnom statusu i imovinskom stanju izdavat će Centri za socijalnu skrb, a zahtjevi će se primati u pet regionalnih centara (Zagreb, Split, Osijek, Rijeka, Varaždin) osobno ili putem pošte.

Uz dokaz o imovinskom stanju, umirovljenici trebaju priložiti odrezak od mirovine kojim dokazuju visinu mirovine, a nezaposleni potvrdu HZZ-a da su nezaposleni dulje od godinu dana.

S prikupljenim potvrdama dužnici se mogu obratiti svojim vjerovnicima sa zahtjevom za otpis ili moratorij na otplatu duga.