O 'Mladima i budućnosti IT industrije' raspravlja se u Osijeku u sklopu konferencije Ureda Europskog parlamenta u Hrvatskoj. Tematske rasprave organiziraju se u 10 sveučilišnih gradova, a prikupljeni zaključci bit će dio prijedloga koji će se objaviti na višejezičnoj digitalnoj platformi Konferencije. Prije Osječana, na panelima o budućnosti govorilo se u Dubrovniku o održivom turizmu, Riječani su raspravljali o budućnosti kulture dok se u Puli govorilo o budućnosti obrazovanja.

Uvodne govore u Osijeku održao je gradonačelnik Ivan Radić, a u raspravi će sudjelovati zastupnik u Europskom parlamentu Karlo Ressler (HDZ, EPP).

Putem videoveze zastupnica Sunčana Glavak (HDZ, EPP), profesor na Fakultetu elektrotehnike, računarstva i informacijskih tehnologija Sveučilišta u Osijeku Robert Cupec, inženjerka računarstva sa Sveučilišta u Osijeku Valentina Gotal te predstavnik Osijek Software Cityja Ivan Ostheimer.

Putem videoveze sudionicam se obratio i Marko Pavić, predsjednik saborskog Odbora za regionalni razvoj i fondove EU-a. Bivši ministar rada rekao je kako je IT sektor koji može zadržati mlade u Hrvatskoj.

'Osijek je jako dobra baza za digitalne nomade', rekao je Pavić te dodao kako žele čuti razmišljanja mladih o IT sektoru.

Eurozastupik Karlo Ressler rekao je kako je nemoguće predvijdeti kako će izgledati svijet 2050., ali će izgledati dramatično drugačije nego danas.

'Suočavamo se s istim ogromnim problemima koji zabrinjavaju sve države članice', rekao je Ressler.

'Trebamo pokušati digitalizirati sustave, uvesti nove tehnologije', istaknuo je Ressler. Dodao je kako Hrvatska zaostaje u digitalnim vještinama.

Eurozastupica Sunčana Glavak uključila se putem videoveze na raspravu javljajući se s aerodroma u Amsterdamu. Govorila je o projektima i financiranju digitalnih projekata. Dodala je kako digitalizacija ima ključnu ulogu u svim europskim politikama.

'Cilj je da do 2030. godine barem 80 posto ljudi u EU ima osnovne digitalne vještine', rekla je Glavak.

Ono što je Europa stavila pred novu generaciju, šansa je da mladi to iskoriste, dodala je.

Podijeljenja su mišljenja oko pandemije i digitalizacije, rekla je Glavak. Istaknula je kako će se postpandemijski razgovarati više o psihičkim posljedicama. No, upozorila je, postoje i negativne strane, poput poplave dezinformacija te je 'stoga jako važno raditi na razvijanju medijske pismenosti u digitalnom svijetu te kritičkog razmišljanja.'

'Rad od kuće više utječe na žene nego na muškarce. Istraživanja su pokazala kako su djeca češće gledala majke dok rade jer tu nije bilo crte između privatnog i poslovnog', rekla je Glavak.

Valentina Gotal, mlada inženjerka računalstva govoreći o digitalizaciji, rekla je kako je vrijeme pandemije provela za ručunalom.

Je li Hrvatska dobra ili loša po pitanju digitalne transformacije, pitali su Glavak.

'Mi smo na 20. mjestu prema digitalizaciji', rekla je Glavak ističući kako Hrvatska je jača u digitalizaciji jača od Mađarske, Bugarske. Najbolje smo ostvarili kod malih i srednjih poduzetnika.

'Mi smo među najbrojnijim čitateljima vijesti na Internetu u EU', rekla je Glavak dodajući kako je drugo pitanje medijske pismenosti i onoga što ljudi čitaju.

Što se tiče ljudskog kapitala, rekla je da smo na 13. mjestu iz inovacijskih i komunikacijskih tehnologija. Zanimljiva je činjenica, istaknula je, kako 18 posto Hrvata nije koristila Internet.

Rekla je da je digitalna transformacija velika šansa.

'Digitalni svijet omogućio nam je novu komunikaciju, ali je donio i loše, donio je dezinformiranje. Informiranje u digitalnom svijetu, tu moramo dovoljno kritično razmišljati', istaknula je Glavak.

Ressler je rekao kako ne postoji globalni akt koji bi spriječio manipulacije o umjetnoj inteligenciji.

'Uredba o kojoj se trenutno raspravlja unutar Odbora za umjetnu inteligenciju napraviti razliku između oblika primjene, gdje bi ona bila zabranjena kod manipulacije, zabranilo bi se sustava društvenog vrednovanja, ali on već sada postaje realnost u nekim dijelovima svijeta. Takav sustav je bio pilot projekt u Kini, u jednoj provinciji, gdje se svi građani vrednuju na osnovu nekih podataka, od uspjeha u školi, plaćanja računa, prometnih prekršaja, neke loše web stranice, donose negativne bodove, a taj društveni score, koristi se za ocjenjivanje kreditne sposobnosti', kaže Ressler napominjući kako postoje pozitivni oblici, ali zbog čega postoji opasnost razvijanja sustava koje ne bismo željeli vidjeti u europskom društvu, ali ih ne možemo možda isključiti.

Istaknuo je kako je dobro razmotriti dobre i loše scenarije.

'U Zagrebu već sada postoji vjerojatno najjača klinika za liječenje onkoloških bolesti koja se temelji na korištenju različitih algoritama, za onkološke slučajeve. Ima jako puno toga pozitivnog što umjetna inteligencija može učiniti', naveo je primjer Ressler.

Robert Cupec, profesor na Fakultetu elektrotehnike, računarstva i informacijskih tehnologija Sveučilišta u Osijeku rekao je kako predavanja uživo svakako imaju višu kvalitetu govoreći s aspekta koji predaje studentima računarstva. Dodao je kako im je lakše nego profesorima u srednjim školama jer su navikli na korištenje digitalne tehnologije.

'Naši studenti su jače motivirani od učenika srednjih škola', dodao je Cupec.

Ivan Ostheimer, predstavnik Osijek Software Citya predstavio je inicijativu i njezin rad ističući kako im je cilj približiti IT industriju mladima te ukloniti strah od nje. Koji su najveći problemi s kojima se suočavaju mladi inovatori u Hrvatskoj u STEM području?, pitali su ga.

'Puno se pričalo o radu od kuće. Možda tijekom obrazovanja to nije toliko dobro, ali mogućnost rada od kuće, fleksibilnost rada, možda je zbog toga taj sektor zbog toga i toliko popularan. Odgovara mladima, to govorim iz vlastitog iskustva. Dobra primanja su u IT industriji, to može ponuditi mladima. Tako je i dalje u svijetu. Proveo sam dvije godine živeći i radeći u Belgiji. Sada sam u Osijeku i mogu reći da smo s najnovijim tehnologijama u korak u svijetu', rekao je Ostheimer.

Kada student završi fakultet, ne zna sve, fakultet ga je naučio kako učiti, a to je po meni najvažnije za daljni razvoj svake mlade osobe. Ako mlade osobe imaju neki strah, znanje je široko dostupno, svi mogu svladati neku branšu, a tu smo im mi da im pomognemo, dodao je Ostheimer.

Valentina Gotal je demistificrala kako je biti žena u STEM području. Rekla je kako je i dalje manje žena na studiju na FERIT-u, ali se situacija mijenja.

'Smatram da je došlo vrijeme žena u STEM području. To više nije tabu tema', dodala je Gotal napominjući kako su žene sve više zainteresirane u STEM području.

Cupec je ocijenio obrazovanje u STEM području u Hrvatskoj.

'Vrijedi ona 'koliko para, toliko glazbe'. Ako se STEM stavi kao prioritet u strategiji, pri tome mislim na financiranje. STEM se razlikuje od drugih znanosti. Kvalitetno obrazovanje u tom području, zahtjeva veća ulaganja nego u neke društvene znanosti. Na prvo mjesto zapravo treba staviti stručne ljude. U zadnje vrijeme imamo problem da nam se malo ljudi javlja jer imamo povećanu potražnju u IT sektoru, pa ljudi često odlaze u gospodarski sektor, a ne u obrazovne institucije jer su tamo bolje plaćeni. Što je dobro', rekao je Cupec.

Ressler je rekao kako cijeli ICT sektor, digitalizaciji kao i onima kojima digitalna industrija nije središte, to je ono što stvara najveću dodanu vrijednost, ali i što oni donose. Prema podacima iz 2019. za izvoz ICT industrije, oko 8 milijardi kuna, rekao je Ressler.

'Ovih milijardu eura izvoza ima ogromni trend rasta, i proizlazi uglavnom iz znanja', istaknuo je Ressler ističući kako je pred nama veliko europsko digitalno desetljeće. Istaknuo je MUP kao jedan od javnih sektora koji je u digitalizaciji najdalje otišao.

Cupec je rekao kako je 90 posto njihovih studenta već na završnim godinama imaju osigurano zaposlenje te da se nakon tri mjeseca po završetka FERIT-a zapošljavaju.

Ressler je rekao kako je pred nama ogromna transformacija, digitalna transformacija. Istaknuo je kako je direktor Googlea rekao kako će iduća dva desetljeća biti ključna, a digitalna transformacija će biti čak i važnija od izuma struje.

'Osijek i Slavonija nemaju tolik utjecaj kao turizam i nisu toliko izloženi, mislim da je to i prednost s jedne strane, mislim da će u godinama pred nama Osijek će još snažnije i jače pokazati da u tome može biti lider i predvodnik u tome', poručio je Ressler.

Konferencija o budućnosti Europe niz je javnih rasprava koji omogućuje građankama i građanima iznošenje ideja i izradu prijedloga za reformu i buduće politike EU-a. Sastavni dio Konferencije je višejezična digitalna platforma na kojoj građanke i građani mogu razmjenjivati ideje, povezivati se, predlagati rješenja i inicijative te različite aktivnosti. Uz panele i rasprave, građani sudjeluju i u radu plenarne skupštine u kojoj su i eurozastupnici, predstavnici nacionalnih parlamenata, Vijeća EU-a, Europske komisije, Odbora regija, Europskog gospodarskog i socijalnog odbora, socijalnih partnera i civilnog društva.

Sadržaj je nastao u suradnji s Uredom Europskog parlamenta u Hrvatskoj, a u okviru kampanje Budućnost Europe.