Povećanje vrijednosti portfelja za primjerice čak 37 puta san je svakog investitora na tržištu kapitala. No, iako je trgovanje i financijsko ulaganje daleko od sanjarenja, iz Saxo Banke poručuju da su takvi prinosi mogli biti ostvareni na zlatu u vremenima velikih slomova i turbulencija na tržištu. Iako ih u prošlom stoljeću nije bilo, ugovor na razliku (CFD) stoga je sada posebno zanimljiv ulagačima u vrijeme veće ekonomske nesigurnosti, kada je ugrožena stabilnost gospodarstva i cijene kapitala značajno fluktuiraju što određuje i trgovanje na globalnom tržištu.

Povijest se ponavlja, a korištenjem investicijskog vremenskog stroja, analitičari iz Saxo Banke pokušali su izračunati koliko je vješti trgovac mogao zaraditi na nekim od povijesnih ekonomskih događaja, s pretpostavkom da su tada postojali ugovori na razliku (CFD-i) kao financijski derivat i alat za trgovanje. CFD kao financijska izvedenica djeluje kao dogovor između prodavatelja i kupca kada se obje strane obvežu da će platiti razliku između trenutne cijene koja je u ugovoru i vrijednosti na dan kada se taj ugovor isplaćuje. Financijskim rječnikom to bi značilo da je CFD financijski ugovor između klijenta i pružatelja CFD usluge gdje se razlika između cijena otvaranja i zatvaranja pozicija regulira novcem nakon zatvaranja pozicije. Pri tome ne postoji stvarno vlasništvo nad tom imovinom.

Kada politička i ekonomska situacija u svijetu postane problematična, investitori doživljavaju zlato kao sigurno utočište. Tako je bilo i 80-tih godina prošlog stoljeća, s brojnim konfliktima u svijetu, posebno na Bliskom istoku, s revolucijom u Iranu, sovjetskom invazijom u Afganistan i otmicom američkih diplomata u Teheranu. Geopolitički rizik nije ipak jedini faktor koji je utjecao da zlatna poluga dosegne vrijednost od 2300 američkih dolara, rekord koji je oboren tek tri desetljeća kasnije. Mnogi stručnjaci ukazuju i na inflaciju od čak 13 posto koja je poharala SAD ranih 80-tih prošlog stoljeća, pa je i ulaganje na američko tržište postalo nezanimljivo.

Zlato je postalo imovina koje je moglo zadovoljiti apetite investitora, sa zadovoljavajućim povratom na ulaganje. Da je tada postajala mogućnost trgovanja CFD-ima, mogli su ostvariti povrat od 3750 posto, s obzirom na porast vrijednosti zlata od oko 300 posto od kraja 1978. do početka 1980. godine', pojašnjava Emmanouil Lemonakis, rukovoditelj regije za centralnu i istočnu Europu u Saxo Banci.

S hipotetskom pretpostavkom ulaganja u CFD na zlato, takav potez, s minimalnim depozitom od osam posto, mogao bi dovesti trgovca da otvori poziciju za kupnju (long) s nominalnom vrijednosti od milijun dolara, s depozitom od 80.000 dolara. S takvim ulogom kapitala, kupac bi zaradio tri milijuna dolara, ulažući samo 80 tisuća dolara, odnosno za 37 puta bi povećao vrijednost portfelja (3750 posto).

Naravno, s obzirom na tadašnje događaje teško da bi se moglo očekivati da bi netko tako postavio svoje trgovanje na početku 'zlatne groznice', no čak i da je samo u nekom trenutku odlučio 'uhvatiti val', ostvario bi iznadprosječne prihode, poručuje Lemonakis.

Zlato je ponovno iznenadilo ulagače i u 21. stoljeću. Iako je većina analitičara u 2013. očekivala aprecijaciju zlata, dogodilo se suprotno i zlato je završilo s 28 posto manjom vrijednosti na kraju te godine. Naše tadašnje predviđanje bilo je u kategoriji ekonomske fantastike, kažu iz Saxo Banke i dodaju da je zapravo politička fantastika zaslužna za pad cijene zlata. Pojašnjavaju da su središnje banke uspjele uvjeriti tržište da euro-atlantska ekonomija dobro napreduje i da slijede godine prosperiteta, a investitori su naivno vjerovali u tu političku retoriku i počeli se rješavati zlata u korist druge imovine, očekujući pozitivna ekonomska kretanja.

Prema središnjim bankama, investitor je na zlatu mogao zaraditi samo nominalno 33 posto. No, s hipotetskom mogućnošću ulaganja u CFD na zlato, s minimalnim depozitom od osam posto, tržišna kretanja mogla su mu osigurati da otvori poziciju za prodaju s vrijednošću od milijun dolara, s depozitom od 80 tisuća dolara. S takvim kapitalom trgovac je mogao zaraditi 330 tisuća dolara, ulaganjem od samo 80 tisuća dolara, odnosno za četiri puta povećati vrijednost portfelja (412 posto), zaključuje Lemonakis iz analize.

Gospodarski slomovi iz posljednjih godina neusporedivi su s onima iz prošlog stoljeća. No, treba imati na umu da nesigurna geopolitička situacija i eskalacija sukoba između Istoka i Zapada mogu dovesti do nezamislivih događaja, neusporedivih s najdubljim recesijama iz 20. stoljeća. Kako analiza pokazuje, investitori koji budu sposobni pratiti i ukalkulirati te događaje u svoj portfelj, zahvaljujući dostupnim modernim financijskim instrumentima izvući će veliku korist, zaključuju analitičari iz danske investicijske banke.