Hoće li uistinu doći do dodatnog pada kamatnih stopa na kredite građana, kako budemo sve bliže eurozoni, kao što najavljuju iz Vlade i Hrvatske narodne banke? Kamate su bile u padu i prije korona krize, no pandemija i zatvaranje naštetili su ekonomiji, pa je pitanje kako će se sve te silnice ukrstiti i odraziti na cijenu novca
Sada i središnje banke tiskaju novac da bi ublažile posljedice pandemije na gospodarstvo, pa i to ide u prilog tvrdnji u nastavku ere jeftinog novca, a što je izvanjski faktor i nije vezan s našim uvođenjem eura.
Ako se, međutim, nakon velikog pada ne uspije pokrenuti rast, svaka će ekonomija plaćati vlastitu premiju rizika. Ništa, dakle, nije isključeno. Isto tako, ako su pak najave takve da će kamate padati, zašto bi onda netko sada tražio kredite s fiksnom stopom. No, to je stvar preferencije, povjerenja u određeni scenarij, očekivanja i odvagivanja rizika. Novi list je pitao banke hoće li ponuditi mogućnost refinanciranja skupljih kredita jeftinijim, i to bez naknada, pa i onih za prijevremenu otplatu.
vezane vijesti
U Erste banci vele da su posljednjih godina kamatne stope bilježile trend kontinuiranog smanjenja te povijesno najniže razine, što je posljedica ekspanzivnih politika centralnih banaka na globalnoj razini, povoljnih makroekonomskih trendova, visokog stupnja likvidnosti bankarskog sustava te kontinuiranog pada troška rizika, odnosno smanjivanja udjela tzv. loših plasmana.
'Sigurno je da će povećanje neizvjesnosti, uzrokovano trenutačnom situacijom povezanom s globalnom pandemijom koronavirusa, u određenoj mjeri utjecati na trend njihovog daljnjeg pada, koji bi privremeno mogao biti zaustavljen. No, ono što se može predvidjeti je da će se na globalnoj razini i dalje zadržati trend niskih kamatnih stopa koji je započeo prije nekoliko godina, a traje i danas. Načelno govoreći, ulaskom u eurozonu, odnosno uklanjanjem tečajnih rizika, i kamatne stope bi trebale padati, odnosno one bi trebale biti niže unatoč činjenici da je važan i individualni rizik zemlje.
Zaključno, u kratkoročnom razdoblju ne očekujemo bitne promjene kamatnih stopa u odnosu na njihove dosadašnje razine, zaključuju u Erste banci. Na drugo pitanje odgovaraju da, »načelno govoreći, postojeći i novi klijenti Erste banke uvijek imaju mogućnost refinancirati postojeće obveze kreditima iz aktualne ponude banke.'
U Raiffeisen banci kažu da je ulazak u ERM II korak prema uvođenju eura.
'Uvođenjem eura nestat će tečajni rizik te će cijena za zaštitu od tog rizika koja je sadržana u kamatnim stopama na kredite u kunama nestati. Drugim riječima, kamatna stopa na kredite u kunama izjednačit će se s kamatnom stopom na kredite u eurima. Proces izjednačavanja kamatnih stopa odvijati će se postupno, a brzina će ovisiti o izglednosti roka u kojem će Hrvatska uvesti euro. Nakon ulaska u europodručje, na kamatne stope za kredite povoljno će djelovati i drugi čimbenici koji povećavaju sigurnost poslovanja kreditnih institucija, poput unaprjeđenja pravnog okvira i zaštite vjerovnika. Stoga bi kamatne stope na eurske kredite trebale biti niže nakon uvođenja eura.
Dinamika i smjer prilagodbe kamatnih stopa ovisit će i o promjenama na financijskim tržištima. Trenutno Europska središnja banka vodi izrazito ekspanzivnu monetarnu politiku kojom održava cijenu kapitala na povijesno najnižim razinama. Ovisno o tome koliko dugo će Hrvatska provesti u ERM II, moguće je da se do uvođenja eura promijene ciljevi ECB-a, a time i temeljne kamatne stope, što bi se moglo odraziti i na kamatne stope koje kreditne institucije nude klijentima', tumače u RBA.
Iz OTP-a poručuju da je 'jako teško u ovom trenutku išta konkretno govoriti o kretanju kamatnih stopa koje su povijesno na najnižim razinama, međutim za očekivati je da će nestankom valutnog rizika, a samim time i smanjenja rizika kreditiranja te sa smanjenim troškovima regulacije, prije svega stope obvezne rezerve, dodatno utjecati na još povoljnije uvjete kreditiranja'
'OTP banka kao referentnu kamatnu stopu koristi NRS, a što predstavlja prosječnu cijenu depozita građana u RH. Trenutni procesi su samo nastavak dugogodišnjeg trenda smanjenja cijene novca i rasta likvidnosti, te očekujemo da će se isti i nastaviti, te da će cijena domaće štednje, a time i referentna kamatna stopa, nastaviti padati. Rast kamatnih stopa mogao bi biti potaknut padom likvidnosti ili rastom rizika RH, koji bi se posredno odrazio na rast cijene domaće štednje, ali ne smatramo ovaj scenarij izglednim', kažu u OTP-u.
Sve kredite je, navode, moguće refinancirati nekim od kredita iz aktualne ponude banke. Banka ne naplaćuje trošak prijevremene otplate kredita, ali uz ovakvu transakciju mogu se javiti dodatni troškovi na koje banka nema utjecaja, kao što su troškovi javnog bilježnika ili ponovne procjene nekretnine kao kolaterala, poručuju iz ove banke.
