Mehanizam ERM II je zadnja provjera ispunjavanja uvjeta za uvođenje eura. Za konačno dobivanje zelenog svjetla od Bruxellesa trebamo zadovoljiti pet strogih kriterija. To su niska i kontrolirana inflacija, stabilan tečaj domaće valute u odnosu na euro, niska razina javnog duga, niske kamate na zaduženje države i mali proračunski deficit.

U europskom tečajnom mehanizmu provest ćemo namanje dvije godine što znači da je najraniji rok za uvođenje europske valute 2023. godina. Od tranzicijskih zemalja koje su ušle u eurozonu u europskoj 'čekaonici' najmanje je vremena je provela Slovenija, samo 2,5 godine, a poroces ispunjavanja uvjeta najdulje je trajao za Litvu, 10,5 godina.

Hrvatska je donedavno ispunjavala sve kriterije i da je tako ostalo mogla je računati na minimalno čekanje. Međutim, pandemija koronavirusa poremetila je planove te je sada prilično neizvjesno koliko dugo ćemo provesti u 'čekaonici'.

Trenutno najveća prepreka u ispunjavaju kriterija je nagli rast javnog duga i proračunskog deficita zbog državnih mjera pomoći u borbi protiv pandemije koronavirusa. Sve do nastupanja koronakrize vlada je uspješno smanjivala zaduženost te je omjer javnog duga i BDP-a u četverogodišnjem razdoblju pao sa 84,4 posto (krajem 2015.) na 73,2 posto (krajem 2019.).

Isto tako, proračunski deficit bio je znatno ispod granice od 3 posto BDP-a. Međutim, nakon snažne fiskalne intervencije u ovoj godini očekuje se proračunski deficit od 7 posto BDP-a i skok javnog duga na razinu od 90 posto BDP-a. To je znatno iznad tzv. mastriških kriterija, prema kojima je dozvoljen deficit od maksimalno 3 posto i razina javnog duga od 60 posto BDP-a.

Treba naglasiti da kriterij održivosti javnih financija može biti ispunjen ako se dug smanjuje zadovoljavajućom dinamikom, što znači da bi Hrvatska, ako želi skratiti 'čekanje', od iduće godine trebala opet uhvatiti tempo smanjenja zaduženosti.

Takav scenarij obećao je ministar financija Zdravko Marić nakon današnje sjednice Nacionalnog vijeća za uvođenje eura. 'Već iduće godine nastojat ćemo se vratiti u predviđene fiskalne kriterije, u smislu deficita proračuna unutar tri posto te silazne putanje javnog duga', rekao je Marić.

To neće biti nimalo. Za dostizanje traženih ciljeva trebat će od 2021. udio javnog duga u BDP-u godišnje smanjivati za najmanje jednu dvadesetinu između tekuće razine i ciljanog postotka od 60 posto.

Što se tiče ispunjavanja preostala tri kriterija, to zasad nije upitno. Tečaj kune trebao bi ostati stabilan kao i do sada. Prilikom ulaska u mehanizam ERM2 određen je središnji paritet na razini 1 euro = 7,53450 kuna, a u razdoblju supervizije tečaj smije flukturirati u rasponu od 15 posto iznad ili ispod utvrđenog pariteta.

Stopa inflacije ne smije prelaziti prosječnu stopu inflacije triju država članica s najmanjom inflacijom za više od 1,5 postotnih bodova. Posljednje tri godine stopa inflacije u Hrvatskoj se kretala od 0,8 do 1,5 posto, a niti ove godine nema naznaka o značajnijem rastu cijena.

I zadnji kriterij, a to su stabilne kamatne stope nije pod upitnikom. Kamatne stope na dugoročne državne obveznice i dalje se drže na povijesno niskim razinama i zasad nema naznaka o promjeni trenda.

Nema sumnje da je koronakriza otežala hrvatski put prema euru. Stoga je teško očekivati da ćemo 'čekaonicu' napustiti tako brzo kao Slovenija. Toga je svjestan i premijer Plenković pa je oprezno obećao ulazak u europodručje do kraja mandata nove Vlade.