E-goriva, poput e-kerozina, e-metana ili e-metanola, potpuno su sintetička goriva koja ne sadrže naftne derivate, već nastaju industrijski - korištenjem ugljičnog dioksida ili ugljičnog monoksida iz okoliša i njihovim kombiniranjem s vodikom. Posebnim procesima od ugljika i vodika dobiva se gorivo.

Automobil na e-gorivo u atmosferu ispušta CO2, ali je kvaka u tome da su emisije jednake količini izdvojenoj iz atmosfere da bi se proizvelo to e-gorivo - što ga u konačnici čini CO2 neutralnim.

Njemačka i Italija sad traže čvrsta jamstva EU-a da se prodaja novih automobila s motorom na unutarnje izgaranje može nastaviti i nakon 2035. godine ako ih pokreću CO2 neutralna goriva.

Većina velikih proizvođača automobila kladi se na baterijska električna vozila - tehnologiju koja je već široko dostupna - kao glavni adut za smanjenje emisija CO2.

No naftna industrija podupire e-goriva, kao i brojne automobilske kompanije koje ne žele da njihova vozila opterećuju teške baterije.

E-goriva se još ne proizvode u velikim količinama. Prva svjetska komercijalna tvornica otvorena je u Čileu 2021. godine, uz potporu Porschea, s ciljem proizvodnje 550 milijuna litara godišnje. Druge planirane tvornice uključuju norveški Norsk e-Fuel, koji bi trebao početi proizvoditi 2024., a fokusirat će se na gorivo za zrakoplove.

Današnji automobili mogu koristiti e-gorivo, a ono se može i transportirati putem postojećih logističkih mreža za benzin i dizel. Pristalice naglašavaju da e-goriva nude put za smanjenje emisija CO2 postojećeg svjetskog voznog parka, ali da se pritom ne mora svako vozilo zamijeniti onim na električni pogon.

Kritičari, s druge strane, upozoravaju da je proizvodnja e-goriva vrlo skupa i energetski intenzivna. Korištenje e-goriva u automobilu zahtijeva oko pet puta više obnovljive električne energije od pokretanja električnog vozila na baterije.

Pojedini stručnjaci ukazuju na to da bi e-goriva trebala biti rezervirana za sektore koje je teško dekarbonizirati, kao što su pomorstvo i zrakoplovstvo – jer, za razliku od osobnih automobila, ne mogu ih tako lako pokretati električne baterije.

Kako se čini, Europska komisija popustila je zahtjevima Njemačke i Italije, kojima su se pridružile Češka i Poljska. Iz dokumenta, koji je Reuters dobio na uvid, vidljivo je da će Bruxelles predložiti da se dozvoli prodaja novih automobila s motorima s unutarnjim izgaranjem i nakon 2035. ako koriste klimatski neutralna e-goriva.

Neprofitna istraživačka organizacija Međunarodno vijeće za čisti transport (ICCT) u međuvremenu je izjavila kako nije sigurno to da se postojećom tehnologijom može ustanoviti koristi li vozilo e-gorivo ili mješavinu fosilnih goriva - jer imaju vrlo slična svojstva.

U taboru koji podupire e-gorivo nalaze se veliki dobavljači automobilskih komponenti u Njemačkoj, poput Boscha, ZF-a i Mahlea, kao i velike naftne i plinske tvrtke od ExxonMobila do Repsola.

Proizvođači automobila kao što su Piech, Porsche i Mazda uglavnom podržavaju ovu tehnologiju. Porsche ima udio u proizvođaču e-goriva HIF Global, a BMW je uložio 12,5 milijuna dolara u startup za e-gorivo Prometheus Fuels te je također investirao milijarde u baterijsko-električnu tehnologiju.

Drugi proizvođači automobila, uključujući Volkswagen i Mercedes-Benz, klade se na dekarbonizaciju električnih vozila na baterije. Volvo i Ford ovaj tjedan pozvali su zemlje EU-a da ne odustaju od postupnog ukidanja novih benzinskih i dizelskih automobila do 2035. godine.