'Za hrvatske pojmove tri posto je solidna stopa rasta. Dobro je da osim domaće potražnje tom rastu sve više doprinose izvoz, ali i investicije', poručio je Hrvoje Stojić, glavni ekonomist Addiko banke.

Naglasio je da je Hrvatska lani nakon dugogodišnjeg zaostajanja uhvatila priključak i raste u okviru prosjeka zemalja srednje i istočne Europe, premda u srednjem i duljem roku još uvijek blago zaostajemo.  

Povoljna okolnost za nastavak rast su i uvjeti financiranja, 'Oni su rekordno povoljni i vrlo su stimulativni za investicije, a očekujemo i još jednu rekordnu sezonu za turizam', rekao je Stojić.  Stoga i u 2018. očekuje nastavak rasta BDP-a od 3,0 posto.  

Kada je riječ o utjecaju Agrokora na kretanje BDP-a, naglasio je da se rizici vezani uz Agrokor još nisu materijalizirali. 'Koliki će oni biti pokazat će vrijeme. Pametno je kupljeno vrijeme za restrukturiranje da se vidi kolika je održivost poslovanja. U nizu poslovnih područja Agrokor ima jake tržišne pozicije što bi trebalo rezultirati interesom investitora', poručio je s blagim optimizmom Stojić.

Najavio je i podizanje kreditnog rejtinga zemlje. 'Zadnjih nekoliko mjeseci hrvatska premija rizika pala je za oko 60 baznih bodova što znači da se tržišta klade na poboljšanje rejtinga za jedan ili dva stupnja', rekao je Stojić. Naglasio je da je jedan od važnih faktora za smanjenje kreditnog rizika snažna fiskalna prilagodba.

Što se tiče proračunskog deficita, koji je u prvoj polovici godine iznosio svega 0,4 posto, Stojić očekuje nastavak rasta poreznih prihoda uslijed odlične turističke sezone, dok će rast plaća u javnom sektoru, dugovi u zdravstvu te jačanje investicija pod pokroviteljstvom EU fondova ubrzati dinamiku proračunskih rashoda. 

U takvim okolnostima, vjeruje da će ovogodišnja fiskalna konsolidacija po drugi put zaredom nadmašiti sva očekivanja te da će se deficit proračuna u 2017. zadržati ispod 1 posto BDP-a. U sljedećoj godini pak očekuje smanjenje deficita na 0,5 posto BDP-a zahvaljujući ciklički snažnijim prihodima te još jačoj ulozi EU fondova u javnim investicijama.

Udjel javnog duga u BDP-u trebao bi nastaviti padati, i to s ovogodišnjih procijenjenih 85,2 na 82,7 posto, dok bi platna bilanca trebala biti u višku od 2,5 posto, nakon ovogodišnjih 4,7 posto. Proračunski deficit, pak, trebao bi iznositi 0,5 posto BDP-a.

'U Hrvatskoj je u zadnjih nekoliko godina započeo oporavak gospodarstva i stvoreni su uvjeti za poboljšanje kreditnog rejtinga. Da bi se on nastavio poboljšavati, potreban je nastavak reformi. Nakon porezne reforme, sljedeći korak ka konkurentnosti treba tražiti u ukidanju brojnih birokratskih odnosno parafiskalnih nameta. Vidi se da Vlada kreće u tom smjeru, a ukoliko se to dogodi, efekti bi trebali biti čak i puno veći u odnosu na pozitivan efekt porezne reforme', zaključio je Stojić

Upozorio je da je masa plaća u javnom sektoru još uvijek visoka i da u budućnost tu treba tražiti prostora za daljnje smanjenje proračunskog deficita.

Negativni rizici realizacije Stojićevih prognoza blago su smanjeni, a odnose se na teško procjenjive konačne efekte restrukturiranja Agrokora  te ekonomski povezanih tvrtki, rastući problem  kvalificirane radne snage, rastući populizam te nepredvidivu regulativu koja utječe na poslovanje financijskog sektora, posebno komercijalnih banaka.

Kada je riječ o pozitivnim rizicima, Stojić ističe snažniju potražnju iz inozemstva, turističku aktivnost, povlačenje sredstava iz EU fondova, izravne strane investicije kao i snažni utjecaj mjera monetarne i fiskalne politike.