Premda je sve veća stopa nezaposlenosti, posebno među mladima, još pretprošle godine uslijed pandemije izazivala sve veću zabrinutost, situacija se, iako sporo, ipak popravlja. Najnoviji podaci Eurostata pokazuju da je stopa nezaposlenosti mladih u dobi od 15 do 29 godina u Europskoj uniji pala s 13,3 posto u 2020. godini na 13 posto u 2021. godini
Neminovan je u 2020. godini bio utjecaj pandemije koronavirusa na nezaposlenost te je ona tada porasla za 1,4 postotna boda, dok je ukupna stopa nezaposlenosti porasla za 0,4 postotna boda. Međutim uslijedio je blag oporavak pa se 2021. nezaposlenost mladih smanjila za 0,3 postotna boda u usporedbi s 2020.
vezane vijesti
Najniže stope nezaposlenosti mladih zabilježene su prošle godine u istočnim regijama EU-a: četiri regije u Češkoj – uključujući Jihozápad, koja je imala najnižu stopu među regijama NUTS razine 2 – 3,7 posto, te tri regije u Mađarskoj (uključujući regiju glavnog grada Budimpešte – 4,8 posto) i Wielkopolskie (četiri posto) u Poljskoj.
Visoke stope nezaposlenosti mladih zabilježene su u južnoj Europi. Čak su 23 regije u kojima je 30 ili više posto radne snage u dobi od 15 do 29 godina bilo nezaposleno. Na vrhu je bilo šest, uglavnom perifernih ili udaljenih regija, u kojima je stopa nezaposlenosti mladih iznosila više od 40 posto: Ciudad Autónoma de Ceuta s 56,0 posto i Ciudad Autónoma de Melilla s 41,9 posto (obje u Španjolskoj ), Anatoliki Makedonia, Thraki s 45,1 posto i Dytiki Makedonia s 42,3 posto (sve u Grčkoj), Mayotte s 43 posto u Francuskoj i Sicilija (40,1 posto) u Italiji.
Prema grafu Eurostata, u Hrvatskoj je prošle godine od 19,5 do 30 posto mlade radne snage od 15 do 29 godina bilo nezaposleno. Podsjetimo, Hrvatska nije obavezna dostavljati mjesečne podatke o nezaposlenosti mladih. No u razdoblju od srpnja do rujna 2020. godine stopa nezaposlenosti u toj dobnoj skupini iznosila je, prema revidiranim Eurostatovim podacima, 20,5 posto, uz revidiranih 29.000 mladih bez posla.
U Hrvatskoj se ukupna stopa nezaposlenosti mladih prošle godine kretala između devet i 14,5 posto. Državni zavod za statistiku (DZS) krajem lipnja ove godine izvijestio je da je stopa registrirane nezaposlenosti u svibnju iznosila 6,5 posto te da je u prvom tromjesečju stopa anketne nezaposlenosti osoba u dobi od 15 do 64 godine bila na 7,2 posto, što je za 2,8 postotnih bodova manje nego u istom razdoblju lani, dok je stopa zaposlenosti iznosila 64,2 posto, i to je za 2,8 postotnih bodova više nego lani.
Stopa nezaposlenosti mladih u Uniji (13,0 posto) bila je gotovo dvostruko viša od ukupne stope nezaposlenosti (7,0 posto) u 2021. i viša od ukupne stope nezaposlenosti (za osobe u dobi od 15 do 74 godine) u svakoj od 192 regije NUTS razine 2 za koje su dostupni podaci.
U gotovo polovici (46,4 posto) od te 192 regije stopa nezaposlenosti mladih bila je najmanje dvostruko veća od ukupne stope nezaposlenosti. Najviši omjer između ove dvije stope zabilježen je u Vestu u Rumunjskoj, gdje je stopa nezaposlenosti među mladima bila 3,5 puta veća od ukupne stope nezaposlenosti, dok su relativno visoki omjeri (2,8 ili 2,9 puta viši) zabilježeni u Basilicati i Moliseu na jugu Italije te u provinciji Vlaams-Brabant u Belgiji.
Što se tiče ukupne stope nezaposlenosti u regijama NUTS razine 2, u 2021. najviše stope nezaposlenosti zabilježene su u južnim i najudaljenijim regijama EU-a. Tako su, primjerice, regionalne stope nezaposlenosti od najmanje 14,5 posto zabilježene u devet od 13 regija iz Grčke, osam regija iz Španjolske, četiri najudaljenije regije Francuske te četiri regije južne Italije. Najniže stope nezaposlenosti zabilježene su u Češkoj, Mađarskoj i Poljskoj, sa stopama nezaposlenosti od 2,1 do 2,3 posto.
