Brojni mirovinski fondovi bili su satima pred kolapsom kada je središnja banka intervenirala 28. rujna, a kreatori politike nastavljaju se boriti protiv volatilnosti tržišta nastavkom kupnje obveznica. Podsjetimo, Bank of England pokrenula je program kupnje obveznica vrijedan 65 milijardi funti kako bi zaustavila krizu na tržištima državnog duga.

Nagli skok kamatnih stopa nakon takozvanog 'mini proračuna' novog ministra financija Kwasija Kwartenga, koji je krenuo sa smanjenjem poreza i planom zaduživanja, također je izazvao kaos na hipotekarnom tržištu; brojne banke već su postrožile uvjete za hipotekarne kredite, a mnoge su povisile postojeće kamatne stope. Visoka rasprostranjenost ugovora s fiksnom kamatnom stopom pritom će pomoći ublažiti udarac u smislu postojećih hipotekarnih dužnika.

Kwarteng je u ponedjeljak najavio da će njegovo planirano proširenje kontroverznih fiskalnih planova, kao i neovisna procjena njihova utjecaja Ureda za proračunsku odgovornost, biti pomaknuti za tri tjedna, do 31. listopada, dok istovremeno ministarstvo financija i Bank of England žele ublažiti zabrinutost tržišta. Istog dana očekuje se da će središnja banka početi ukidati poticaje iz razdoblja pandemije u nadi da će se uhvatiti u koštac s inflacijom.

Ekonomisti očekuju daljnju volatilnost na tržištu obveznica i opasnost za mirovinske fondove u nadolazećim tjednima, prije objave punog proračuna, dok Bank of England nastavlja 'hodati po žici' između osiguravanja fiskalne stabilnosti i obuzdavanja inflacije.

Ujedinjeno Kraljevstvo jedino je gospodarstvo među sedam najvećih gospodarskih sila svijeta koje nije ponovno postiglo razinu BDP-a prije pandemije do drugog tromjesečja 2022. Gospodarstvo UK-a smanjilo se za 0,3 posto u kolovozu, procijenio je Ured za nacionalnu statistiku u srijedu, čime su ponovno počele glasine o dugotrajnoj recesiji.

Ekonomisti smatraju da se BDP tek vraća na razinu prije pandemije, ističući izazov s kojim se suočava premijerka Liz Truss. Obvezala se na radikalnu reviziju ekonomske politike zemlje, obećavajući da će se pozabaviti slabim rastom u proteklom desetljeću, unatoč tome što je njezina stranka na vlasti od 2010. Podsjetimo, premijerka je najavila veliko rezanje poreza za najbogatije Britance, nakon čega su jako skočile cijene britanskih državnih obveznica, na temelju kojih se na kraju krajeva formiraju cijene novih stambenih kredita. Na kraju je odustala od tog povećanja.

Vladin plan rasta također mora prevladati utjecaj Brexita, za koji većina ekonomista predviđa da će smanjiti realni BDP po glavi stanovnika. Vladin neovisni Ured za proračunsku odgovornost (OBR) izračunao je da bi Brexit dugoročno smanjio potencijalnu produktivnost UK-a za četiri posto, a OECD predviđa da će UK imati najmanji rast među 19 najrazvijenijih država svijeta u 2023., osim Rusije, države pod strogim europskim sankcijama.

'Realni BDP vjerojatno će se ponovno smanjiti u rujnu, u skladu s dvoznamenkastom inflacijom, a koja narušava kupovnu moć kućanstava', rekao je Raj Badiani, direktor u S&P-u. 'Sada vjerujemo da je recesija u UK-u započela u trećem kvartalu 2022. i vjerojatno će trajati tri kvartala. Naši kratkoročni izgledi za BDP predviđaju da će se recesija proširiti na 2023. zbog dugotrajnog pritiska na proračun kućanstava koji potiče recesiju, a predvode je potrošači', dodao je Badiani.

S&P također očekuje da će se gospodarstvo usporiti tijekom cijele 2023. godine, unatoč značajnim fiskalnim poticajima kao što su vladino jamstvo smanjenja poreza na dohodak i cijene energije, zbog sve većih troškova zaduživanja kućanstava, slabije potražnje na kritičnim izvoznim tržištima i stalne volatilnosti na financijskim tržištima.

Najnovija statistika tržišta rada pokazala je da je u UK-u nezaposlenost pala na 3,5 posto, što je najniža stopa od 1974. Od lipnja do kolovoza godišnji rast prosječne ukupne plaće, uključujući bonuse, za zaposlene je iznosio šest posto dok je rast redovnih plaća, bez bonusa, bio 5,4 posto, što predstavlja realni pad od 2,4 posto, odnosno 2,9 posto.

Inflacija je u UK-u lagano skliznula na 9,9 posto u kolovozu, uz skok cijena hrane i energije koje su dovele godišnju inflaciju potrošačkih cijena do najviših razina u 40 godina od 10,1 posto prethodnog mjeseca. Ekonomisti očekuju da će i porasti do kraja godine. Najgori mogući scenarij koji je iznio nacionalni operater elektroenergetskog sustava National Grid glasi da bi se kućanstva i tvrtke mogli suočiti s trosatnim prekidima struje tijekom zime kako bi se spriječio kolaps mreže. Međutim ministar u vladi Nadhim Zahawi rekao je za BBC ovaj tjedan da je taj scenarij 'malo vjerojatan'.

Premijerka Truss također je pod pritiskom zastupnika u vlastitoj stranci. Traže od nje obećanje povećanja socijalnih naknada u skladu s inflacijom, a izvješća sugeriraju da bi se umjesto toga mogla odlučiti za njihovo povećanje u skladu s primanjima, nanoseći dodatnu štetu.

Novo istraživanje britanske investicijske kuće Charles Stanley pokazalo je da 22 posto odraslih u UK-u muči volatilnost tržišta, galopirajuća inflacija i rastući troškova života, a neki doživljavaju i napadaje panike. Financijski stres dobio je novo značenje ured neizvjesnih vremena, u kojima kriza zbog povećanja troškova života značajno utječe na pojedince, i fizički i mentalno.

Poštanski radnici, željezničari, novinari i odvjetnici krenuli su sa štrajkovima posljednjih mjeseci u znak prosvjeda zbog plaća i uvjeta, jer oni ne uspijevaju pratiti inflaciju od oko deset posto. Štrajkovi željezničara, koje provode članovi sindikata RMT, doveli su zemlju u zastoj na više dana tijekom ljeta i jeseni. Članovi CWU-a (Communication Workers Union) također nastavljaju štrajkati, uključujući 115.000 zaposlenika pošte bivšeg državnog monopolista Royal Maila.

CNBC je u petak izvijestio da su predstavnici CWU-a ušli u razgovore s rukovoditeljima Royal Maila, ali 19 dana poštarskih štrajkova produžit će se uoči blagdana, osim ako se sljedećih dana ne postigne značajan napredak. U međuvremenu, Kraljevski fakultet za medicinske sestre (RCN) trenutno održava prvo glasanje o akciji u svojoj 106-godišnjoj povijesti za 300.000 članova, zahtijevajući povećanje plaća u skladu s inflacijom. RCN je citirao novu analizu London Economicsa, a ona je pokazala da su stvarne zarade medicinskih sestara pale dvostruko brže nego u privatnom sektoru u posljednjem desetljeću.

Vlada je u srpnju nametnula povećanje minimalne plaće za većinu osoblja NHS-a (Državnog zavoda za zdravstvo) od 4,5 posto, što predstavlja realno smanjenje plaće za više od 1000 funti godišnje kada se prilagodi inflaciji. Vrijeme čekanja za pregled je na vrhuncu, a javne bolnice muče se s nedostatkom osoblja i kreveta. Mladi liječnici glasat će za štrajk i akcije početkom siječnja, nakon što je vlada odbila udovoljiti zahtjevu British Medical Associationa da do kraja rujna vrati povećanje plaća na razinu iz 2008. i 2009. Mlađi liječnici bili su isključeni iz povećanja NHS-a od 4,5 posto, a vlada je umjesto toga nametnula povećanje od samo dva posto, što je nazvano 'smiješnim' u svjetlu tekuće krize troškova života i posljedica covida.