Dioničari na glavnoj skupštini trebaju donijeti i odluku o dokapitalizaciji Uljanika, a prije donošenja te odluke Rossanda je detaljno izvijestio dioničare o financijskom stanju, postupku sanacije te odabiru strateškog partnera. 

Ustvrdivši kako brodogradnja nije upitna, kako je to dugoročni i jedni cilj svih generacija Uljanikovaca, ali i kako se Uljanik, kao i svaka ozbiljna kompanija mora mijenjati i prilagođavati kako bi opstao na surovom svjetskom tržištu, Rossanda je rekao da se od budućeg potencijalnog strateškog partnera očekuje doprinos u troškovima restrukturiranja brodogradilišta u iznosu od gotovo 100 milijuna eura. 

"Nakon što netko izravno u brodogradnju uloži gotovo 100 milijuna eura, gdje istovremeno sama država kroz restrukturiranje sudjeluje s više od 300 milijuna eura, da li taj ili itko razuman može uopće pomisliti da je brodogradnju moguće ugasiti. Nema teorije", poručio je čelni čovjek Uljanika, dodajući da onaj tko brodogradnju želi ugasiti neće sudjelovati u dokapitalizaciji i potpisati ugovor s državom. 

Rossanda je i na skupštini potvrdio kako su do sada Kermas ulaganja i napuljski Palumbo Group dostavili pismo namjere za sudjelovanje u procesu restrukturiranja i diversifikacije Uljanik Brodogradilišta.

"U cilju provedbe obveza preuzetih prema Vladi, kao dijela jamstva za odobrenje potpore za sanaciju, na današnjoj glavnoj skupštini pokreće se prvi ciklus povećanja temeljnog kapitala u iznosu od minimalno 180 do 302 milijuna kuna od ukupno potrebnog vlastitog doprinosa u troškovima restrukturiranja. Suštinski, danas kao dioničari stvaramo osnovu da izbjegnemo scenarij likvidacije na koji nitko tko želi brodogradnju ne smije ni pomisliti, te da stvorimo osnove za novi, na tržištu sofisticiranih brodova još jači, opstojniji Uljanik", naglasio je Rossanda.

Istaknuo je kako Uprava, pored brodogradnje visokosofisticiranih brodova i specijalnih plovnih objekata, što je osnovni prioritet, budući razvoj i diversifikaciju vidi dijelom i u izgradnji zimskog nautičko-servisnog centra za megajahte u kojem bi se, kako je rekao "otvorila mnoga nova stručna radna mjesta vezana za zimsko održavanje, servisiranje, opremanje i logistički support brodovima dužine od 30 do 80 metara". 

"Takav, za velike brodove specijalizirani nautički centar sa sobom nosi i razvoj mnogih drugih novih aktivnosti koje definitivno mogu biti komplementarne s tendencijom gradnje manjeg broja visokosofisticiranih specijalnih brodova - koji moraju ostati okosnica Uljanika i njegova referenca u brodograđevnom svijetu", poručio je Rossanda.

Za takav trajno održiv brodograđevni proces na obje lokacije (Pula i Rijeka) potrebno je smanjiti broj radnika s današnjih 4.000 na 2.900, pri čemu se stvara višak od 1.100 zaposlenika. Okvirno - 750 u Puli i 350 u Rijeci, rekao je Rossanda.

"Taj proces neće i ne može početi sutra jer je pred nama i dalje vrlo zahtjevna knjiga narudžbi. No, kad taj proces krajem godine i počne, Uljanik će pronaći način da zbrinjavanje bude što prihvatljivije za svakog radnika", poručio je. 

Dioničare je izvijestio kako je u 2017. godini Uljanik d.d. ostvario negativan financijski rezultat u iznosu od 245 milijuna kuna, iako su prihodi od prodaje veći u odnosu na 2016. godinu za 512 milijuna kuna. Društvo je ostvarilo gubitak prvenstveno zbog realizacije vlastitog doprinosa iz Programa restrukturiranja brodogradilišta 3. maj, objašnjava Rossanda. 

Nadalje, prema preliminarnim podacima za 2017. godinu, Uljanik Grupa bilježi gubitak od 680 milijuna kuna, najvećim dijelom kao posljedica kašnjenja u proizvodnom procesu, iako su prihodi od prodaje u 2017. godini za 112 milijuna kuna veći u odnosu na 2016. godinu te iznose 2.043 milijuna kuna. U 2017. godini Uljanik Grupa isporučila je četiri umjesto planiranih devet brodova.

Inače, na glavnoj su skupštini predstavnici dioničara koji imaju 71,03 posto ukupnog broja glasova, a skupštini su uz ostale nazočni i državni tajnik u Ministarstvu gospodarstva Zvonimir Novak, istarski župan Valter Flego te pulski gradonačelnik Boris Miletić.