Na domaćem tržištu nekretnina uvijek je postojala značajna razlika između traženih cijena u oglasnicima i postignutih tržišnih cijena. Posljedica je to nepostojanja javnih podataka o tržišnim cijenama nekretnina na određenom području, ali i prevelikih apetita dijela vlasnika koji često oglašavaju nekretnine po principu 'ako prođe prođe'.

Koliko je nerealna ponuda na tržištu, govori i podatak da se tek svaka šesta nekretnina proda u godinu dana oglašavanja. Sve ostale oglašene nekretnine ne pronađu kupca i to ponajviše zbog previsokih očekivanja vlasnika.

Prema podacima Udruženja poslovanja nekretninama Hrvatske gospodarske komore, prosječna razlika između tražene i realizirane cijene u Hrvatskoj iznosi oko 15 posto. To znače da, primjerice, nekretnina koja se oglašava za 115.000 eura na kraju postiže cijenu od 100.000 eura.

'Kada vlasnik nekretnine ne može dobiti ono što očekuje na tržištu, potrebno je oko šest mjeseci za sazrijevanje spoznaje da, ako želi prodati nekretninu, mora spustiti cijenu', naglasio je predsjednik Udruženja poslovanja nekretninama HGK Dubravko Ranilović u petak na konferenciji o uzletu cijena nekretnina.

Izrazio je i nezadovoljstvo radom dijela agencija za nekretnine, od kojih pojedine, umjesto da tražene cijene dovode u realne okvire, čak i potiču prodavatelje na njihovo dizanje.

U ovoj godini cijene stambenih nekretnina nastavile su rasti nešto sporijim tempom, a broj transakcija se smanjio, što upućuje na to da je sve teže postići tražene cijene. Da se odstupanje između očekivanja prodavatelja i stvarnih tržišnih vrijednosti produbljuje, upućuje na to istraživanje agencije Imperium immobiliare o razlici između tražene i realizirane cijene u zagrebačkim četvrtima.

Analiza sadrži usporedbu traženih cijena iz oglasnika Njuškalo i onih upisanih u bazu eNekretnine, a koja sadrži pregled realiziranih cijena svih vrsta nekretnina preko zbirke kupoprodajnih cijena i plana približnih vrijednosti.

Na temelju obrađenih podataka o 4630 rabljenih stanova utvrđeno je da je prosječna razlika između tražene i prodajne cijene iznosila 22,75 posto.

Analiza je pokazala da je razlika najveća na Trešnjevci, gdje je raskorak iznosio čak 31 posto s traženom cijenom od 3328 eura i realiziranom od 2295 eura. Slijede Podsljeme (28 posto), Maksimir i Dubrava (27 posto) te Trnje (26 posto), dok je najmanja razlika u četvrti Podsused – Vrapče, gdje su tražene cijene veće samo sedam posto od realiziranih.

U četvrtima Donji i Gornji grad – Centar razlika iznosi 23 posto, pri čemu postoje značajne oscilacije ovisno o veličini nekretnine. Tako je razlika za stanove veličine između 55 i 70 kvadratnih metara iznosila 35 posto dok je za one veličine od 130 do 150 kvadrata iznosila samo dva posto.

Rezultati analize ukazuju na potrebu za realističnijim postavljanjem cijena kako bi se izbjegle velike razlike između očekivanja i ubrzala realizacija kupoprodaje.