Zvonimir Savić ustvrdio je da inflacija nije ni uzrok ni povod bilo kakvog odgađanja uvođenja eura. Dodao je da se Vlada, HNB i Ministarstvo financija godinama pripremaju za ulazak u europodručje, od kada je 2017. u Vladi usvojena Strategija za ulazak u europodručje. Kazao je i da je Hrvatska najeuriziranija država EU-a koja još nije u europodručju.

'Štednja stanovništva je uglavnom u eurima, to je tri četvrtine depozita, 50 posto plasmana banaka je u eurima, robni uvoz i izvoz je preko 50 posto u eurima, dakle mi smo visokoeurizirana država', rekao je Savić, dodajući da je stopa inflacije samo jedan od ekonomskih kriterija za ulazak u europodručje, ali i da bojazan od neopravdanog općeg porasta cijena ne treba povezivati s ulaskom u europodručje.

'Iskustvo drugih država pokazalo je da je pritisak od rasta cijena zbog ulaska u europodručje malen. Možemo zaključiti da zbog samog ulaska u europodručje ne možemo razgovarati o naglom i velikom rastu cijena. U Zakonu o euru postoji cijeli niz mehanizama koji će nadzirati i utjecati na to da ne dođe do neopravdanog porasta cijena. Uostalom, jedna najvažnijih stvari u procesu ulaska u europodručje upravo je zaštita potrošača', rekao je Savić.

'Imamo razloga za optimizam'

Kada, kao što se očekuje 6. svibnja, Državni zavod za statistiku objavi podatak o stopi inflacije za travanj, bit će to podaci na temelju kojih se vrši izračun zadovoljenja kriterija, kako je pojasnio glavni ekonomist HNB-a Vedran Šošić.

'Ono što zatim čekamo jest izvješće o konvergenciji koje izrađuje Europska središnja banka i Europska komisija, koje računaju temelje tih podataka. One obično isključuju atipične vrijednosti, a to su najčešće zemlje u kojima su cijene padale jer to nije poželjno, znači ne može se smatrati najboljom zemlja u kojoj cijene padaju.

Sada imamo situaciju u kojoj svima inflacija raste i jako je visoka raspršenost stopa inflacije u eurozoni, tako da još čekamo njihovu ocjenu o tome koje bi zemlje bile atipične i onda će se na temelju toga računati kriterij koji je potreban. Trenutačno je inflacija u Hrvatskoj gotovo na vlas ista prosječnoj u EU-u, a kriterij nikada nije bio niži od prosječne inflacije. Ne želim ništa prejudicirati, ali imamo razloga za optimizam', rekao je Šošić.

'Strah potrošača nije neopravdan'

Dijana Kladar, odvjetnica Udruge Potrošač, komentirajući javni poziv Ministarstva financija za uključivanjem udruga u proces nadzora prilikom uvođenja eura.

'Država vodi računa o tome da uključi civilni sektor u kontrolu implementacije eura u Hrvatskoj. Mislim da je to dobar način. Mislim da samo inspekcija nije dovoljno učinkovita, jer koliko znamo, nemamo ni dovoljno inspektora za to područje. Zato mislim da je uključivanje udruga izvrsno jer se pokazalo da kada udruge mogu biti aktivne imamo puno učinkovitiji pronalazak onih koji krše propise, ali više je i prijava i sankcioniranja. Kada počne dvojno izražavanje cijena, udruge će imati uvid u pregled cijena na internetu. Većina firmi danas ima webshopove, pa će udruge i bez odlaska na teren moći provjeriti kako su prilagođene cijene, izraziti sumnje, moći će otići u trgovine kao kupci, a moći će im se javljati potrošači', pojasnila je Kladar.

Dodala je kako su neka istraživanja pokazala da potrošači više vjeruju civilnom sektoru nego državnim institucijama kada je riječ o pravima potrošača. Pitanje je, kazala je, koliki je kapacitet udruga, jer je civilni sektor na području zaštite potrošača je nešto opao zbog nemogućnosti financiranja iz državnog proračuna.

'Što se tiče potrošača, rekla bih da se oni boje i ne bih rekla da taj strah nije opravdan. Nešto novo dolazi, a neke su zemlje pokazale da su određene usluge poskupjele. Pitanje je hoće li u Hrvatskoj rast plaća pratiti poskupljenje nekakvih usluga. U tom dijelu, rekla bih da je strah opravdan', kazala je o bojazni od neopravdanog rasta cijena s uvođenjem eura. 

Dodala je da je u dosadašnjim kriznim situacijama, pa i sada kod inflacije, Vlada pokazala svoju ulogu i definitivno poduzima korake.

'Vjerujemo da ćemo i kod uvođenja eura i tu građani biti zaštićeni ako dođe do nekih problema, ali nisam sigurna koliko su hrvatski potrošači skloni vjerovati toj vlasti', zaključila je Dijana Kladar.