Dugotrajna suša, koja je već nepovoljno utjecala na prinos žitarica, sada opasno prijeti urodu kukuruza. Najdeblji kraj bi ipak mogli izvući uzgajivači voća i povrća. Visoke temperature uništavaju plodove i prije branja, a proizvođači bresaka, koji nemaju hlađeno skladištenje, već dan nakon branja od njih mogu proizvoditi samo pekmez
Prema mišljenju stručnjaka ovogodišnja suša nije samo meteorološka, kad dugo ne pada kiša, nego je riječ i o poljoprivrednoj suši ili suši tla, u kojoj vegetacija crpi vodu iz tla, i hidrološkoj, koja podrazumijeva niske vodostaje. Povrtne kulture koje trenutačno dozrijevaju u najvećoj su opasnosti pa su upitne količine domaćeg povrća za pripremu zimnice, piše Jutarnji.
Potvrdila je to Marina Galović, vlasnica OPG-a Gala sa Žitnjaka i predsjednica Udruge povrćara Grada Zagreba.
vezane vijesti
'Ekstremni vremenski uvjeti i velike vrućine uzrokovali su pad poljoprivredne proizvodnje u Hrvatskoj. Sve je više OPG-a koji zbog nesnosnih vrućina i vala poskupljenja repromaterijala zatvaraju svoju djelatnost. Danas je nemoguće održati poslovanje jer su inputi višestruko narasli i samo najuporniji opstaju i drže se za slamku. Samo je gnojivo poskupjelo oko 400 posto, sjeme 25, plavi diesel 300 posto, energenti... Urod je prepolovljen i upitne su količine za pripremu zimnice koja je pred nama', kaže Galović koja obrađuje 2,3 hektara povrtlarskih kultura. Galović smatra da država ne poduzima ništa po pitanju zaštite proizvođača koji sad troše svoju ušteđevinu kako bi opstali.
Iako se često može čuti kako proizvođači dobivaju financijske injekcije za ublažavanje učinaka poskupljenja, Galović kaže da je za svoj OPG veličine 2,3 hektara od države dobila 900 kuna za gnojivo. To joj je, kaže, dostatno za samo tri vreće uree.
'Dali su nam dozvolu da kupimo 435 litara plavog diesela samo za obradu zemlje kao da smo ratari, a povrtlari navodnjavaju povrće i to, naravno, ide iz mog džepa. Kad se zbroje plus i minus, radimo uglavnom da bismo platili doprinose, porez, prirez i repromaterijal, a nama kaj ostane. Cijenu u prodaji ne možemo podići jer onda nema interesa ni kupaca. Ovo je šah-mat situacija i bojim se da će se do kraja godine ugasiti više od 30 posto OPG-a u Hrvatskoj', ističe Galović.
U Hrvatskoj se povrtlarstvom trenutačno bavi oko 39.000 proizvođača povrća, od kojih je oko 10.000 u okolici Zagreba. No, zagrebački OPG-ovi ne mogu aplicirati za fondove i dobiti sredstva zbog lokacije jer su svi fondovi namijenjeni za tzv. ruralna područja.
'Uvoz je sve moćniji i jači, a mi polako nestajemo. Krajnji kupac plaća najviše, a platežna moć nam je jako mala. Mogu razumjeti kupca kad ode u centar i kupi povoljnije jer si ne može priuštiti domaće. Mi niti ne možemo ovakvim cijenama uopće biti konkurentni uvozu, koji proizvode megalomanski i vide matematiku u malim cijenama', kaže Marina Galović.
