Iz teksta je tako izbačeno famoznih 500 metara kojima se pokušalo definirati što je susjedska pomoć, a što rad obrtnika na crno. Novost je i da je u taj zakon ubačena posebna stavka u kojoj se točno navodi što se ne smatra neregistriranom djelatnošću.

U takvu rabotu ne ulazi rad za vlastite potrebe, prijateljska i susjedska pomoć ukoliko se ona obavlja bez plaćanja i materijalne koristi, neredovito i ako nije naručena ili oglašavana.

'Zakon je u svojoj biti ostao isti, samo ovaj put nismo išli u pojedinosti da bismo izbjegli kriva tumačenja. Nije nam bio interes ići protiv hrvatske tradicije, već nam je cilj sprečavanje neregistrirane djelatnosti i nelojalne konkurencije. Na inspektorima je da sad utvrde što je ili nije susjedska pomoć. Možda i požalimo zbog toga što smo izbacili tih 500 metara', objasnila je državna tajnica za poduzetništvo Tihana Kraljić

Dosad su na udaru inspektorata, ističe ona, bili samo registrirani obrtnici, a u ministarstvu Đure Popijača se nadaju da će novi zakon natjerati sve one koji rade bez dozvola da legaliziraju svoju djelatnost.

Kraljić je najavila i da se radi na ideji omogućivanja svima onima koji imaju poslovnu ideju, a misli se na manje djelatnosti bez milijunskih prihoda, da jeftinije i jednostavnije registriraju obrt ili tvrtku.

Prije svega išlo bi se na smanjivanje potrebnog temeljnog kapitala od 20.000 kuna, s tim da polovica od toga mora biti u novcu. Ostale pojedinosti razrađuje Ministarstvo pravosuđa, izvijestila je Kraljić.

Prije tri dana završen je javni poziv Ministarstva gospodarstva za bespovratne poticaje malog i srednjeg poduzetništva. Očekuje se da će broj prijavljenih biti na razini prošle godine, oko 5.500 zahtjeva, s tim da je u odnosu na lani ukupni iznos poticaja povećan za 80 milijuna kuna i iznosi 409,7 milijuna kuna