Čak i u slučaju neugodnih ekonomskih iznenađenja i povlačenja dobiti, domaće banke imaju dovoljno kapitala da ostanu stabilne, pokazao je stres-test središnje banke objavljen u novom izdanju publikacije Financijska stabilnost
Testirajući izdržljivost banaka HNB je razvio dva scenarija; temeljni te šok-verziju s vjerojatnošću od tek pet posto. Bazni scenarij barata s padom BDP-a od 0,2 posto u ovoj godini i stabilnom kunom, a od Vlade očekuje snažnu štednju. Poslože li ekonomske prilike po najvjerojatnijoj prognozi, banke do kraja godine očekuje rast loših kredita sa sadašnjih 12,4 na čak 17 posto!
Najviše loših kredita, 30 posto, imale bi tvrtke, a problematičnih stambenih kredita bilo bi 6,3 posto. 'Projicirani neto prihod banaka trebao bi i nadalje biti više nego dovoljan za amortizaciju', napominju u HNB-u. Ako banke zadrže dobit u Hrvatskoj, kapitaliziranost bi porasla za nešto manje od dva postotna boda. Samo kod 'personalnih' banaka troškovi loših kredita nadmašili bi prihode.
Šok-scenarij, iako vrlo slabo vjerojatan, druga je priča. Ako BDP padne 1,6 posto, a vrijednost kune oslabi 10 posto zbog oskudnijeg i skupljeg inozemnog kapitala, loši krediti skaču na čak 23 posto! Ubrzano kvarenje portfelja primarno je posljedica deprecijacije, a ne pada BDP-a, jer banke kapital izražavaju u kunama dok im je imovina uglavnom u eurima.
Najviše, 42 posto, loših kredita bili bi zajmovi tvrtkama, dok bi 8 posto stambenih imalo problem s otplatom. Stopa adekvatnosti kapitala bankarskog sustava bila bi manja za jedan postotni bod, odnosno tri boda niža nego u temeljnom scenariju.
Do kraja 2012. tako bi se ispod regulatornog minimuma od 12 posto našlo devet banaka koje drže 9 posto imovine, a njih četiri pale bi i ispod 8 posto kapitala, što bi od vlasnika zahtijevalo financijske injekcije. Iako se u javnost redovno šalju umirujući signali da matične banke nemaju namjere povlačiti kapital, HNB je i tu mogućnost uključio u stres-test.
'U šok-scenariju, u kojem se dobit isplaćuje vlasnicima, bankarski sektor ostao bi stabilan i dobro kapitaliziran, a stopa adekvatnosti kapitala smanjila bi se prosječno 1,5 postotnih bodova', zaključak je HNB-a.
