Premda se navike u korištenju kartica nisu znatno promijenile u posljednjih godinu dana, blago smanjenje prosječnog broja kartica po korisniku (sa 3,1, na 2,9) ukazuje da su hrvatski građani ipak reducirali broj kartica i racionalnije se odnose prema troškovima.

O tome svjedoči i podatak da je u odnosu na 2010. porastao broj korisnika koji su upoznati s točnim troškovima kartice (naknade, članarine, kamatne stope) na 42 posto, tako da četiri od 10 ispitanika, skoro polovina, zna točne iznose.

Unatoč recesiji, korisnici platnih kartica u Hrvatskoj ne gube optimizam te vjeruju u poboljšanje financijske situacije, uspijevaju upravljati budžetom u vrijeme krize i koriste prednosti platnih kartica prilikom plaćanja.

Tako je u odnosu na 2010. porasla popularnost debitnih kartica zbog uvođenja pogodnosti za korisnike kao što su plaćanja s odgodom te plaćanja na rate, koje su se tradicionalno povezivale s kreditnim karticama.

U prosjeku korisnici platnih kartica upotrebljavaju kartice u 50 posto svojih kupnji, a jednostavnost prilikom plaćanja glavna je motivacija za korištenje.

Kartice su postale dio svakodnevnog života građana, većina ispitanika koristi kartice svakodnevno ili dvaput tjedno, a dvije trećine ispitanika bilo bi spremno koristiti kartice za račune od 50 kuna ili čak i niže. Platne kartice najčešće se koriste prilikom kupovine hrane i pića, i to u čak sedam posto kupovina.

Čak 91 posto ispitanika platne kartice nosi sa sobom na putovanjima u inozemstvo, no zanimljivo je da ih tek njih 30 posto zaista tom prilikom koristi. Tijekom odmora u Hrvatskoj gotovina je za većinu još uvijek prvi izbor pri odabiru načina plaćanja, no kartice većinom koriste za plaćanja na benzinskim postajama te za kupnju hrane, pića, odjeće i obuće.

Istraživanje je također pokazalo da sve veći broj korisnika platnih kartica koristi internet, što predstavlja dobru osnovu za daljnji razvoj elektronskog plaćanja u zemlji. Međutim, korisnici platnih kartica tek povremeno kupuju putem interneta. Kada je u pitanju sigurnost kupovine putem interneta, većina korisnika pokazala je povjerenje.

’Ipak, treba istaknuti da je 39 posto ispitanika koji ne koriste e-trgovinu istaknulo upravo bojazan o nedovoljnoj sigurnosti kao najčešći razlog izbjegavanja kupnje na internetu. Na drugom mjestu razloga zašto ne kupuju putem interneta ispitanici su naveli da sve što im je potrebno ionako mogu kupiti u fizičkim trgovinama. Ovi podaci kazuju nam da je korisnike potrebno dodatno educirati o sigurnosti i pametnoj online kupovini te o svim pogodnostima koje e-trgovine pružaju u vidu bogate ponude i posebnih popusta’, kazala je Aleksandra Babić, voditeljica marketinga i odnosa s javnošću MasterCard Europe.

Korisnici interneta u Hrvatskoj najčešće kupuju na inozemnim online stranicama (njih 40 posto), dok usluge hrvatskih online trgovina koristi tek 29 posto ispitanika.