Poslodavci koji su se već prebacili na kraće radno vrijeme govore da su im zaposlenici sretniji jer imaju više vremena i energije u privatnom životu, dok produktivnost ne trpi.
Kako piše Independent, Toyotin centar u Göteborgu, drugom najvećem gradu u Švedskoj, već 13 godina posluje s kraćim radnim vremenom – u tvrtci govore kako su zaposlenici sretniji, a zarada raste. S osam na šest radnih sati prebacili su se i softverskoj tvrtci Filimundus.

'Osmosatni radni dan nije efektivan kao što se misli. Potrebna je velika koncentracija i napor kako bi netko osam sati ostao koncentriran na jedan zadatak. Istovremeno, teško je upravljati privatnim životom', kaže direktor tvrtke Fast Company.

Radnici te tvrtke u svojih šest radnih sati ne smiju posjećivati društvene mreže, sastanci su svedeni na minimum kao i sve ostale stvari koje ih mogu omesti u radu. Cilj je da ljudi budu intenzivnije posvećeni poslu dok su u uredu, a s obzirom na to da se radi dva sata manje, zaposlenicima ostaje više energije za privatne obveze.

Na šestosatno radno vrijeme već prelaze i pojedine bolnice i starački domovi.

Economist je prošle godine prenio podatke OECD-a iz kojih proizlazi da produktivniji radnici provedu manje vremena na radnim mjestima i bolje su plaćeni. Prema tim podacima Grci su najviše sati prosjedili na poslu - prosječno više od 2.000 sati dok su Nijemci proveli bitno manje - oko 1.400 sati.

No njemačka produktivnost u odnosu na grčku bila je 70 posto veća. Iako podaci OECD-a upućuju na korelaciju kraćeg radnog vremena i veće učinkovitosti, Economist navodi da to ne važi i za SAD u kojemu dulje radno vrijeme prati i veća produktivnost.

Američki portal Huffington Post piše da Nijemci iako rade 394 sata godišnje kraće od Amerikanaca, svojim radom priskrbljuju Njemačkoj četvrto mjesto u svijetu po produktivnosti.