Svemirska ekonomija je na sličnoj prekretnici kao internet prije 20 godina. Ako se ne trgne, Europa će propustiti novi veliki tehnološki val i nastanak novog Googlea ili Amazona, tvrdi se. U izvješću se poziva na izradu plana za dovođenje Europljana na Mjesec u roku od 10 godina.

'Trenutne procjene vrijednosti globalnog svemirskog gospodarstva iznose između 350 i 450 milijardi eura, a neovisne prognoze predviđaju da će doseći bilijun eura prije 2040.', piše u izvješću.

'Zemlje i regije koje ne budu osigurale svoj neovisan pristup svemiru i njegovo autonomno korištenje postat će strateški ovisne i ekonomski lišene velikog dijela ovog lanca vrijednosti.'

Tradicionalno, Stari kontinent uglavnom je bio usredotočen na znanstvene projekte kao što su teleskopi i civilna primjena svemirskih programa - satelitska navigacija. U tim segmentima europski proizvodi su vodeći u svijetu. Ali ako želi svoje astronaute dovesti u svemir, Europa se mora osloniti na američke ili ruske raketne sustave.

Europa je razmišljala o neovisnom pristupu 1980-ih, ali je napustila koncept space shuttlea zbog velikih troškova. Sad stiže upozorenje da više ne može sjediti u stražnjoj klupi.

Ostali energično razvijaju svoje svemirske programe, uključujući Kinu i Indiju. Te države imat će koristi od tkz. Apollo efekta, odnosno doživjet će tehnološki poticaj koje je američko gospodarstvo dobilo nakon slijetanja na Mjesec 60-ih i 70-ih godina.

U SAD-u je došlo do dramatičnih promjena pojavom novih tvrtki s vrlo agresivnim poslovnim modelima. One podupiru komercijalno orijentirane državne politike nabave, a i donose kapital.

Najbolji primjer je, naravno, kalifornijska tvrtka SpaceX, čije su višekratne rakete potpuno preokrenule tržište lansiranja u svemir. Prije deset godina Europa je imala 50 posto tržišta lansiranja dok je danas gotovo izvan njega.

Zemlje poput SAD-a i Kine ulažu velika sredstva u istraživanje ljudskih svemirskih letova. Svake godine američka svemirska agencija NASA potroši na ovu aktivnost iznos koji je jednak cjelokupnom godišnjem proračunu ESA-e - oko sedam milijardi eura.

Ako Europa podrži neovisan komercijalni program za odvođenje astronauta u svemir, to bi zahtijevalo veliko povećanje javne potrošnje.

'Cijena nedjelovanja - društveno, politički i ekonomski - veća je, uvjeren sam, od cijene angažmana. Europski građanin plaća porez od 1,5 eura godišnje za podršku naporima u svemiru. Udvostručenje tog iznosa omogućilo bi da se sve to ubrza', rekao je Chris Rapley iz Europske znanstvene zaklade.