Ekstremnom turizmu ponovno se u javnosti počelo pridavati više pažnje nakon što je 18. lipnja podmornica Titan američke tvrtke OceanGate implodirala spuštajući se prema olupini Titanika u Atlantskom oceanu.

Poginulo je petero ljudi – pakistanski biznismen Šahzada Dawood i njegov sin Suleman, francuski oceanograf i stručnjak za Titanik Paul-Henry Nargeolet, osnivač OceanGatea Stockton Rush te britanski biznismen, svemirski turist i avanturist Hamish Harding, koji je postavio rekord u Marijanskoj brazdi, a osim na Antarktiku, putovao je pretprošle godine i u svemir s tvrtkom Blue Origin Jeffa Bezosa.

Statusni simbol?

U srijedu su s dna oceana na obalu izvučene krhotine Titana i navodni ostaci putnika, čime će se napokon otkriti što je pošlo po zlu na 3800 metara dubine. Javnost je budno pratila petodnevnu agoniju, tijekom koje su se mnogi pomirili s najgorim, drugi polagali nade u spas u utrci s vremenom, treći kritizirali tehnički nemar i 'nonšalantnost' direktora pri gradnji podmornice na što se upozoravalo godinama prije zarona, a četvrti su išli toliko daleko da su za sve krivili 'pohlepu milijardera'.

OceanGate Expedition nudio je posjet slavnom potonulom brodu za 250.000 dolara po osobi. Titanik, u to vrijeme najveće plovilo, potonuo je nakon sudara sa santom leda 14. travnja 1912. godine, petog dana plovidbe. Život je izgubilo više od 1500 putnika od njih ukupno 2200.

Olupina je pronađena 70 godina nakon tragedije, 1985., tijekom misije američke vojske, a od tada intrigira ne samo istraživače, znanstvenike i inženjere koji su već nekoliko desetaka puta posjetili dno oceana, već i 'obične putnike' spremne izdvojiti pozamašne iznose za odlazak u dubinu mora.

U prilog tomu ide i da je 70 posto planeta pokriveno vodom, a istraženo je tek pet posto oceana, što dodatno intrigira putnike koji žele 'istražiti neistraženo' i biti među prvima u tome, poput kakvog statusnog simbola.

Naravno, najviše to privlači one koji si to mogu i priuštiti. Onamo se zaputio i Mike Reiss, jedan od producenata i scenarista animirane serije 'Simpsoni', dok je redatelj filma 'Titanik' James Cameron posjetio olupinu čak 33 puta. Reiss je rekao da s odlukom o takvom putovanju dolazi prihvaćanje rizika, jer u svakom trenutku osoba mora biti svjesna u što se upušta te da je vrlo moguć smrtni ishod.

Porast ekstremnog turizma

U svijetu je zabilježen porast ekstremnog turizma i nišnih operatora koji imućnima pomažu u ostvarenju opasnih snova na destinacijama s kojih se možda neće vratiti – od oceana, planina, aktivnih vulkana ledenih polarnih ploča pa sve do svemira.

'To je neka vrsta bolesti i ovisnosti, poput otrova u venama koji vas tjera na takve destinacije, bilo da je riječ o dubini mora, bilo planinama. Želite taj osjećaj uzbuđenja nakon što prođe opasnost, kada znate da ste postigli nešto. I onda se pitate kako ste uopće živjeli prije toga, pa se vratite i sve to ponovite', rekao je za Financial Times Tomaž Rotar, slovenski stomatolog koji se u veljači 2021. godine, usred zime, uputio na 8611 metara visoku planinu K2 na granici Pakistana i Kine.

Poslije Mount Everesta, K2 je druga najviša planina na svijetu te jedna od najtežih i najopasnijih za alpinističke uspone, uz drugu najvišu stopu smrtnosti među penjačima na planinama višim od 8000 metara. Tada je više od 20 penjača stiglo do kampa usred mraka, sve jačih vjetrova i temperatura ispod -30 stupnjeva Celzijevih.

Kako bi uspjeli stići do vrha dok im je vrijeme još išlo na ruku, morali su odmah krenuti. Većina penjača te je noći odlučila ostati u kampu i spustiti se u zoru, a u tom trenutku nisu previše marili za 20.000 eura, koliko su platili vodičima i njihovim tvrtkama da dosegnu vrh usred zime, što je pothvat koji je nekolicini prvi put uspio tek nekoliko tjedana ranije te godine.

Drugi avanturisti nisu pokleknuli, već su nastavili put zbog kojeg su preletjeli pola svijeta. Rotar je bio među sedam penjača koji su nastavili ići prema vrhu. No na putu je naišao na 'neprohodnu pukotinu', zbog koje se okrenuo i vratio, što mu je vjerojatno spasilo život.

Tri alpinista uspjela su prijeći tu 'prepreku', no kada se nisu uspjeli vratiti, krenula je bjesomučna potraga za njima, u kojoj su sudjelovali vojni helikopteri, čak i borbeni avioni. Sva trojica umrla su te noći. Proći će mjeseci prije nego što će biti pronađena njihova smrznuta tijela. Dok je Rotar pratio novosti o podmornici Titan, razmišljao je o kalkulaciji bogatih avanturista kad su suočeni s ključnom odlukom: ostajemo ili idemo?

'Potražnja bi se smanjila da nitko nije umro'

Smrtonosna zimska sezona 2021. na planini K2 – koja je te jeseni odnijela živote dvojice penjača, kao i spomenute trojice u blizini vrha – samo je povećala potražnju. Prošlog ljeta oko 200 ljudi doseglo je vrh, tri puta više nego što je bio prethodni rekord.

'Ljudi se žele popeti na, primjerice, Everest jer je to opasno i uključuje rizik. Da nitko nije umro i da je 100 posto sigurno, to ne bi bila avantura i mislim da bi se potražnja smanjila', smatra Lukas Furtenbach, austrijski planinski vodič, specijaliziran za vrhunske ekspedicije na Mount Everest. Njegovi paketi koštaju do 217.000 dolara, uključujući personalizirani pristup te profesionalno snimljene videa i fotografije.

Novac, ego i ljudski poriv za uzbuđenjem

Ovogodišnja sezona Everesta zabilježila je rekordan broj penjača, ali i rekordan broj smrtnih slučajeva – 17. Furtenbach, čiji su svi klijenti sigurno stigli do vrha, sve je više zabrinut zbog onoga što se događa kada se novac, ego i ljudski poriv za uzbuđenjem sudare na opasnim mjestima, tim više ako se ne prate sigurnosni postupci.

Patrick Luff, osnivač odvjetničkog društva Luff Law Firm u Teksasu, izrazio je zabrinutost da će rastuća popularnost avanturističkih putovanja privući neprofesionalne operatore koji ne upoznaju putnike sa svim opasnostima. Time se, kaže, smanjuju sigurnost i mjere opreza na takvim putovanjima, s time da sami putnici ne mogu procijeniti razinu znanja i iskustva, kao ni kvalitete tima operatora.

Stoga oni vični u avanturističkim pothvatima primjećuju priljev ljudi koji za neka putovanja jednostavno nisu spremni, unatoč novcu. No oglasi im govore 'da mogu ostvariti sve o čemu sanjaju', pa čak i kada za to nisu fizički ni psihički pripremljeni.

Posjet oceanskim dubinama i ronjenje s morskim psima

Osim najviših vrhova, oceanske dubine neostvarena su želja, čije ostvarenje priželjkuju ne samo imućni, već i 'obični smrtnici'. Osim olupine Titanika na dubini od 3800 metara, Marijanska brazda najdublja je točka u svjetskim oceanima i samo je nekolicina ljudi bila ondje, i to u četiri navrata. Prije tri godine tvrtka Eyos Expeditions ponudila je javnosti tri mjesta za zaron do najdublje točke ne samo u Tihom oceanu, već i u svijetu – 10.928 metara za 750.000 dolara.

Osim posjeta dubinama u podmornicama, mnogi avanturisti žele osjetiti adrenalin i uzbuđenje ronjenjem i plivanjem s morskim psima. Ta je atrakcija popularna na jugu Afrike, u Australiji, SAD-u, Meksiku i na Bahamima, gdje je moguće plivati s njima. One najhrabrije zaključaju u ronilačke kaveze u moru dok morska psina kruži oko njih.

Dakako, turisti traže uzbuđenje i na kopnu, pa tako u španjolskoj Pamploni svakog srpnja mogu trčati s bikovima. Prije četiri godine zabilježeno je 35 smrtnih slučajeva, no i dalje taj događaj izaziva velik interes građana i turista, a za razliku od ostalih ekstremnih avantura, ovu si mogu priuštiti svi jer je – besplatna.

Na najjužnijem ljetovalištu svijeta

Čak se i posjet Južnom polu nudi u turističkim brošurama, iako se on od nesretne ekspedicije Terra Nova, u kojoj su kapetan Robert Falcon Scott i njegov tim 17. siječnja 1912. godine umrli zbog iscrpljenosti, gladi i hladnoće, nije posjećivao sve do 1956. godine. U drugi plan pada i američka postaja Amundsen-Scott South Pole, koja nosi ime po spomenutom istraživačkom timu, a sve zbog turističkog kampa koji posjetitelje željne 'ekstremnog odmora' dočekuje s natpisom 'najjužnije ljetovalište svijeta'.

Smještenom ispod planina Ellsworth, na ledenjaku Union po kojem je dobio ime, kampom Union Glacier upravlja tvrtka Antarctic Logistics & Expeditions te nudi noćenje na Južnom polu za 65.000 dolara – gosti odlete tamo i nazad, a po povratku dobivaju potvrdu da su ga doista posjetili. Jer ako niste to zabilježili, jeste li uopće bili tamo?

'Možete biti aktivni ili opušteni koliko želite dok ste na Union Glacieru. Svako jutro nakon doručka sastat ćemo se s vama kako bismo razgovarali o mogućnostima i organizirali aktivnosti prilagođene vremenu i vašim interesima. Nudimo razne grupne izlete, a postoji i mnoštvo aktivnosti koje možete raditi sami u kampu. Prošećite, skijajte ili isprobajte jedan od naših bicikala s debelim gumama. Ako tražite nešto skromnije, pogledajte film, pročitajte knjigu ili odigrajte igru ​​u našoj polarnoj knjižnici', navodi se na stranicama tvrtke, do čijeg je kampa moguće doći jedino avionom.

Patrick Woodhead je mladi profesionalni penjač i osnivač White Deserta, tvrtke koja organizira avanturističke ekspedicije na Antarktiku, na kojoj su otvorili i glamping, luksuzni Camp Whichaway, jedini takav na tom kontinentu. Obuhvaća kupole otporne na ekstremne vremenske uvjete i opremljene svime što gostima zatreba, a što dopremaju zrakoplovom.

Sve više tako raste interes za posjet najhladnijem, najvišem i najvjetrovitijem kontinentu na svijetu. Broj onih koji dolaze na obalu Antarktike udvostručio se s 26.000 u australskoj ljetnoj sezoni 2014./2015., da bi dosegao 55.000 u 2019./2020.

Podaci Međunarodne udruge turoperatora Antarktike naveli su i koje su aktivnosti ondje omiljene turistima: najviše je bilo veslanja na dasci – 598 puta, zatim ronjenja – 1661 put, boardanja – 766 puta i 4217 zarona u podmornicama. Kao i u drugim područjima ekstremnog turizma, turoperatori brišu granice između odmora i ekspedicija.

Rizici ostaju, ali to privlači kupce

Iako se turizam normalizira na Antarktici, rizici ostaju. Američka obalna straža trenutno provodi istragu nakon što su četiri turista na kruzeru poginula u tri incidenta krajem 2022. godine. CBS News navodi da se ovog ljeta očekuje rekordnih 106.000 turista koji će kročiti na Antarktiku. A sve to nakon što najprije prijeđu turbulentni Drakeov prolaz, širok 900 kilometara, između južnog vrha Južne Amerike, rt Horn, Čile i otočne skupine Južnog Shetlanda na Antarktici, što je mnogima također posebna vrsta uzbuđenja.

Jedna od neobičnih stvari u vezi s ekstremnim turizmom je to što rizik ne odbija, već privlači kupce. Primjerce, samo dva dana nakon erupcije vulkana na Bijelom otoku kod Novog Zelanda 2019., u kojoj su poginule 22 osobe, brodski vodič u Whakataneu, gradu najbližem vulkanu, rekao je novinarima da su mu počeli pristizati upiti turista koji su htjeli otići ondje.

A sve kako bi svjedočili nečemu što nadilazi svakodnevno ljudsko iskustvo, među ostalim izbacivanju pepela i lave. Kada je Fagradalsfjall eruptirao na islandskom poluotoku Rekyjanes u ožujku 2021., više od 350.000 ljudi hrlilo je na to mjesto u sljedećih 10 mjeseci.

Natječu se tko će posjetiti više mjesta na Zemlji

Ljubitelji toplijih krajeva za 'samo' 2500 dolara mogu tjedan dana provesti preživljavajući u gvajanskoj džungli ili se zaputiti na desetodnevno putovanje na udaljene Solomonske otoke. Od lokalnog stanovništva uče kako tražiti hranu i uloviti ribu, da bi potom testirali te vještine na napuštenom otoku Vanuatu. I sve to za više od 42.000 dolara.

Takva putovanja organizira luksuzna turistička tvrtka Pelorus, koja u ponudi ima i iskustvo trekkinga na Aljasci za 19.6000 dolara, a ako želite proputovati svijet privatnim avionom u tri dana, morat ćete izdvojiti 178.000 dolara.

No ne uključuju sva ekstremna putovanja fizički napor. Woodhead, osnivač tvrtke White Desert, bio je prošlog tjedna u Ekvatorijalnoj Gvineji u središnjoj Africi te je govorio na konferenciji 'Ljudi koji najviše putuju' (Most Traveled People – MTP). Događaj je namijenjen 'natjecateljski nastrojenim putnicima', grupi koja se brzo širi i pokušava posjetiti što je moguće više mjesta na Zemlji, bilježeći svoje posjete online kako bi se što brže popeli na toj listi.

Istraživački 'grand slam'

Odlukom da je popis od 193 zemlje, koje priznaju Ujedinjeni narodi, 'prelako ispuniti', entuzijasti su još više podijelili svijet – MTP-ov popis sada obuhvaća 1500 lokacija u raznim zemljama i regijama. Na listi trenutno vodi Harry Mitsidis jer je posjetio 1362 lokacije.

No MTP nije jedini. Od 2009. Extreme Traveler International Congress organizira susrete za turiste koji žele ići dalje od klasičnih brošura, a ta mjesta obuhvaćaju Bagdad, Mogadishuu u Somaliji i Rockall, granitni otočić u sjevernom Atlantiku. 'Mislim da raste svijest o tome da je moguće posjetiti ovakva mjesta', kaže James Willcox, čija tvrtka Untamed Borders nudi izlete u ratne zone, među ostalim u Afganistan, Siriju i Jemen.

Sedam vrhova

Avanturisti su kao cilj postavili i dostizanje takozvanih 'sedam vrhova' (najviše planine na svakom kontinentu), no ubrzo su počeli težiti i 'istraživačkom grand slamu' (sedam vrhova plus sjeverni i južni vrh). Nova generacija sada pak žuri popeti se na svih 14 svjetskih vrhova od 8000 metara, često uz pomoć helikoptera.

Ovaj fenomen ima duge presedane, kaže Leo Houlding, profesionalni penjač s nizom revolucionarnih ekspedicija.

'Od početka istraživanja bogati ljudi bili su pokrovitelji i plaćali su da se pridruže ekspedicijama. U takozvanom zlatnom dobu europskog alpinizma na vrhove su se penjali bogati Britanci uz pomoć unajmljenih lokalnih vodiča. Neki su vjerojatno bili dobri penjači, a drugi su vjerojatno plaćali da bi mogli večerati na vrhu', kaže Houlding.

Unatoč tome, trend je eksplodirao u proteklom desetljeću, dodaje.

Svemirski turizam

Svemir nudi pak nove granice avanture, a kako svemirski turizam cvjeta, među specijaliziranim tvrtkama traje prava utrka. A što uopće više može fascinirati multimilijardere na Zemlji? U ovom slučaju ni nebo nije granica.

Kontroverzni britanski milijarder Richard Branson pretekao je Jeffa Bezosa i letjelicom tvrtke Virgin Galactic, koju je osnovao prije 19 godina, došao na rub svemira. 'Želim da ljudi vide našu Zemlju iz druge perspektive kako bi nakon povratka kući više pazili na nju. Želimo pretvoriti san o svemirskim putovanjima u stvarnost za buduće naraštaje, ali i mnoge koji danas žive na Zemlji', rekao je nakon slijetanja 2021. godine.

A nakon godina neuspjeha, Virgin Galactic završio je u četvrtak 29. lipnja svoj prvi komercijalni let na kojem je do ruba svemira, na oko 80 kilometara visine u misiji Galactic 01, poslano 13 istraživačkih tereta i tri putnika iz talijanskih zračnih snaga i Nacionalnog istraživačkog vijeća Italije. Nakon leta slijedi Galactic 02 u kolovozu, a mjesečni letovi za civilne putnike, uključujući turiste, slijede nakon toga. Putnicima tvrtka nudi 'dvosatno iskustvo za 450.000 dolara po osobi. No Branson se također našao na meti kritika korisnika društvenih mreća zbog leta ni tjedan dana nakon tragedije podmornice Titan.

Zabrinutost oko sigurnosti svemirskog turizma nije neutemeljena: u studenom 2014. jedan je član posade poginuo tijekom probnog leta prototipa letjelice Virgin Galactica kada je eksplodirala iznad pustinje Mojave.

Blue Origin, u vlasništvu Bezosa, reklamira letove u svemir za bogate imućne ljude, a oni za to moraju izdvojiti na desetke milijuna dolara, s porukom 'da svemir pripada avanturistima, znatiželjnima i odvažnima'. Bezos je razvio raketu New Shepherd za prijevoz bogatih turista u svemir.

Prvi povijesni let izveo je 20. srpnja 2021. godine, na 52. godišnjicu prvog slijetanja čovjeka na Mjesec. U svemir je letio s bratom Markom, 82-godišnjom astronautkinjom Wally Funk i 18-godišnjim Oliverom Daemenom, sinom Joesa Daemena koji je osnovao investicijsku tvrtku Somerset Capital Partners u Nizozemskoj. Proveli su ondje 10 minuta i 20 sekundi. Poletio je i u listopadu iste godine, a među putnicima su bili glumac iz 'Zvjezdanih staza' William Shatner, istraživač podmorja Victor Correa Hespanha i Hamish Harding, tragično poginuli u OceanGateovom Titanu.

Ležernija opcija je Space Perspective, tvrtka koja je osmislila jednostavan koncept: vožnju balonom u kapsuli Spaceship Neptune do vanjskih krajeva atmosfere, bez raketnog lansiranja, uz minimalnu obuku putnika i bez gravitacijskih sila koje izazivaju mučninu. I sve to za osmero putnika koji će u kapusli moći jesti i nazdraviti koktelima. Nadaju se lansiranju krajem sljedeće godine, a karte su već u prodaji za 125.000 dolara po osobi.

Pretprošle godine raketni brod SpaceX uzletio je u srijedu s Floride s prvom potpuno civilnom posadom koja je lansirana na let prema Zemljinoj orbiti. Let SpaceX-a iz Svemirskog centra Kennedy na rtu Canavera unajmio je američki milijarder Jared Isaacman, 38-godišnji osnivač i glavni direktor kompanije za financijske usluge Shift4 Payment, ujedno iskusan pilot.

Uz Isaacmana, u letjelici su bile tri osobe, a ovaj kvartet amaterskih svemirskih putnika mjesecima se pripremao za let. Bio je to debitantski let novog orbitalnog turističkog poslovanja vlasnika SpaceX-a Elona Muska i korak, u to vrijeme, ispred konkurenata. Nije službeno objavljeno koliko je Isaacman platio Musku ovaj let u svemir, no časopis Time procijenio je cijenu ulaznice za sva četiri mjesta na 200 milijuna dolara.