'Prvi put jedna hrvatska vlada izlazi s jasnim rokovima i obavezama koje je učinila javno dostupnima', rekao je Lovrinčević. 'Glavni cilj Vladinog programa je stabilan i održiv gospodarski rast', naglasio je Lovrinčević ustvrdivši da Hrvatska više ne može rasti na modelu velikih javnih investicija temeljenih na vanjskim kreditima, već na rastu proizvodnosti.

Lovrinčević je upozorio da postoje značajni otpori u provođenju mjera Vlade. 'Mnogi podržavaju promjene, ali ne žele ih u svom dvorištu', poručio je Lovrinčević dodajući da u Hrvatskoj i dalje postoji antipoduzetnička klima. Osim otežavajućih okolnosti iznutra, spomenuo je i nepovoljne trendove u okruženju koji će, prema njegovom mišljenju, usporiti oporavak za tri do šest mjeseci. 

Najavio je i set mjera za mala i srednja poduzeća koje bi trebale biti predstavljene sredinom lipnja. Pojasnio je i Vladine mjere vezane za porez na imovinu, naglasivši da se u ovoj godini uvodi samo porez na luksuznu imovinu, a da se porez na nekretnine neće uvoditi barem još godinu dana zbog neuređenosti katastra i zemljišnih knjiga.

Dekan Ekonomskog fakulteta u Splitu i ekonomski strateg SDP-a Branko Grčić kritizirao je Vladin program kojem, smatra, nedostaje jasan koncept. Također, zamjera Vladi što nije napravila izračun koji pokazuje kakav će efekt imati mjere na osobnu potrošnju i investicije.

Po njegovim izračunima, stanovništvu će u 2010. godini na raspolaganju biti 4,5 milijardi kuna manje, a na godinu tri milijarde kuna manje. Stoga postavlja pitanje gdje će biti usmjerena ta ušteda – na krpanje rupa u proračunu, na potpore poduzećima, na javne investicije ili na rješavanje likvidnosti. 'Prije rebalansa nećemo dobiti odgovor na to pitanje', zaključuje Grčić, izražavajući sumnju da će zbog podbačaja proračunskih prihoda i troškova privatizacije brodogradnje uštede najvjerojatnije biti iskorištene za krpanje proračunskih rupa.

Grčić je kritizirao i Vladin smjer porezne politike koji, po njegovom mišljenju, ide ka radikalnom oporezivanju rada i osobne potrošnje i gotovo nikakvom oporezivanju kapitala i prihoda od kapitala. 'Takvo stanje održivo je kad su dohoci dovoljni za pokriće životnih troškova, a kod nas to nije tako', ističe Grčić.

Predsjednik Hrvatskog društva ekonomista Ljubo Jurčić pozdravlja donošenje Vladinog programa izlaska iz krize, ali smatra da u njemu nema dovoljno mjera usmjerenih na povećanje proizvodnje i smanjivanje troškova.

Jurčić se zalaže za radikalnu izmjenu gospodarskog sustava, pri čemu za poticanje razvoja treba aktivno koristiti i fiskalnu i monetarnu politiku. 'Temeljni problem hrvatskog gospodarstva je otvaranje novih radnih mjesta, a za to treba imati proizvod', kaže Jurčić naglašavajući da se razvoj ne može temeljiti na jeftinim uslugama, već na industriji s visokom dodanom vrijednošću.

'Vlada treba jasno poručiti koje će industrije poticati u budućnosti, kao što to rade razvijene zemlje', zaključuje Jurčić, dodajući da tome treba prilagoditi i politiku obrazovanja.