Vlada je najavila proširenje liste proizvoda s ograničenim cijenama kako bi ublažila novi pritisak inflacije na najosjetljivije skupine društva. No, ekonomisti upozoravaju kako ta mjera dugoročno nije dobra te da na njoj ne može počivati borba protiv inflacije niti kontrola tržišta, a kritičarima se pridružio i bivši ministar financija Ljubo Jurčić
Kako bi objasnio na koji način ograničenje cijena utječe na tržište i koje su njegove posljedice, vratio se daleko u prošlost. Naime, još je rimski car Dioklecijan propisao najvišu dopuštenu cijenu poljoprivrednih proizvoda i minimalnu cijenu nadnice. No, umjesto ekonomskog i socijalnog reda, u Carstvu je zavladala glad. Naime, proizvođači nisu donosili hranu u gradove, jer im je to bilo neisplativo, a visine nadnica su bile nekonkurentne u usporedbi s robom iz Egipta.
'Država treba osigurati uvjete, a ne regulirati tržište dekretom. I socijalizam je već 80-ih godina odustao od zamrzavanja i ograničavanja cijena', rekao je Ljubo Jurčić za HRT.
Podsjetio je kako se suvremena ekonomija počela razvijati početkom 19. stoljeća, najprije na razini odnosa poduzeća i potrošača, a potom i na razini države.
'Onda kad su se ponavljale velike krize, Roosevelt je to rješavao 'New Dealom' i to onako kako je napisao John Maynard Keynes. Tako se definirala ekonomska uloga države i nastala je makroekonomija. A nakon toga je prvi nobelovac u ekonomiji Jan Tinbergen uvidio da postoji sustav kako država može upravljati ekonomijom, a da to nije socijalističko ni komunističko direktno upravljanje. To je upravljanje da se stvore uvjeti i mehanizmi kako bi rast dohotka bio brži od inflacije', kazao je Jurčić.
vezane vijesti
Nedovoljan rast dohotka
A rast dohotka, po bivšem ministru financija, u Hrvatskoj još uvijek nije zadovoljavajući. Zbog toga smatra da je zamrzavanje cijena 'čisto politički potez, da ne kažem politikantski - koji je isforsiran zbog rasta cijena'.
'Inflacija do pet posto u ekonomiji smatra se umjerenom. Umjerena je to inflacija kad ljudi imaju prosječni zadovoljavajući dohodak. On u Hrvatskoj nije dostignut. Prosječni zadovoljavajući dohodak bi trebao biti oko 2000 eura', ustvrdio je Jurčić i dodao da ni u tom slučaju ljudi ne mogu zadovoljiti svoje potrebe.
'I sad mi kažemo - inflacija je bolest ekonomije. Ali kada idemo malo dublje u analizu, kažemo - inflacija je znak da postoji u ekonomiji bolest, ali koja bolest? Inflacija je kao dizanje tjelesne temperature. Nje uvijek mora biti, ali ako je povišena - pokazuje da nešto u ekonomiji nije u redu. I sad idemo još detaljnije - u strukturu ekonomije i tržišta. Struktura ekonomije pokazuje nezadovoljavajući rezultat, a struktura tržišta recimo, pokazuje postojanje monopola', nastavio je Jurčić.
Lomljenje strukture gospodarstva
Govoreći o dogovaranju cijena istaknuo je da su one rezultat čitavog mehanizma koji se događa u strukturi gospodarstva i u strukturi tržišta. Dogovaranjem cijena na dulje razdoblje, upozorio je, država bi mogla poremetiti cijelo gospodarstvo.
'Kad se susretnu te dvije strukture - onda dogovor o cijenama zapravo neće imati efekta. Zapravo, država može na kratki rok, pod izazovom od rata, gladi i slično - dogovoriti cijene. Ali onda će, kao što je bilo kod Dioklecijana - polomiti strukturu funkcioniranja gospodarstva', zaključio je Jurčić.
