Podsjetimo, građani su pozvani da od četvrtka sedam dana ne kupuju u tri međunarodna trgovačka lanca - Lidl, Eurospin i DM. Poziva se na bojkot tri preskupa proizvoda: gaziranih pića, vode i deterdženta - u svim trgovinama. U petak, 31. siječnja, žele da sve stane i da građani taj dan uopće ne kupuju - uključujući platni promet, ugostiteljske usluge, smještaj, prijevoz, dostavu.

'Nakon bojkota u petak trgovački lanci su pokazali da su spremni na spuštanje cijena, u mnogima su otišle drastično dolje. I to pod oznakom 'trajno sniženje'. To znači da se može', kazao je savjetnik iz platforme 'Halo, inspektore' Josip Kelemen, javlja HRT.

Komentirajući činjenicu da je ovaj tjedan najavljen bojkot Coca-cole, a da je Lidl u svom katalogu najavio sniženje cijene, Kelemen je rekao da su i neki drugi lanci stavili oznaku 'trajno sniženje' na to piće. 'To je snažna poruka', dodao je.

'Poruka Vladi da je tržište postalo slobodno lovište'

Ekonomski analitičar profesor Ljubo Jurčić smatra da su bojkoti od jednog dana ili jednog tjedna kratak period da bi se moglo procijeniti hoće li doći do trajnog snižavanja cijena.

'Većina ljudi kupuje ono što im je potrebno. Dobar pokazatelj bit će promet na mjesečnoj razini, a najbolji pokazatelj će biti promet na godišnjoj razini. Ovaj bojkot ima duboko opravdanje, ali je bio nabijen emocijama. On je više poruka Vladi da je tržište postalo slobodno lovište. Prostora za sniženje cijene, naročito uvozne robe, ima', smatra Jurčić.

'S druge strane, hrvatska proizvodnja ne može postići obujam koji imaju strane kompanije. Mi u većini artikala ne možemo pokriti ni vlastitu potrošnju. Rješenje je u ravnoteži odnosa proizvodnje i tržišta - a instrumenti za strukturu proizvodnje i regulacije tržišta su u rukama Vlade', dodao je.

Profesor s Agronomskog fakulteta Ivo Grgić kazao je kako ne podržava bojkot jer 'bilo koji oblik takvog pristupa ograničava zakon ponude i potražnje'. Dodao je da će trgovci kratkoročno povući cijene, ali će se one vratiti.

'Ministar gospodarstva se šali, poznat je po tome'

'Hrvati su poznati kao mali miševi koji skupljaju. Mi doma imamo zalihe hrane za tri mjeseca, imamo frižidere, zamrzivače. Jedino što mi je kod ovog bojkota drago jest to što su Hrvati pokazali da nisu apolitični i da se nisu umrtvili. Mislim da bojkot treba usmjeriti prema Vladi koja ima instrumente', kazao je.

Činjenicu da Vlada i ministar gospodarstva podržavaju bojkot komentirao je riječima: 'Mislim da se on šali, on je poznat kao čovjek koji se voli šaliti.'

'Mi imamo visoke cijene u turizmu. Zamislite da ja sad od ministra turizma očekujem da povede bojkot protiv iznajmljivača i turističkih djelatnika. To je neozbiljno', dodao je.

'Nije šala nego podsmijeh'

Kelemen mu je replicirao kazavši da je trenutačno u Hrvatskoj na 'trajnom sniženju' više od 2500 artikala. A na konstataciju da se 'ministar šali' - odgovorio je da se radi o 'podsmijehu i ponižavanju potrošača koje je trebao po zakonu zaštititi'. 'Očito je zaspao. Očito je pripremao kruh i kiflice i nije shvatio što se događa na tržištu', naglasio je.

Kazao je kako bi Državni inspektorat trebao imati više kadrova i sredstava da bi pokrenuo više kontrola hrane, pića i uvozne robe. Danas cijene divljaju, a kvaliteta hrane i pića je niže kategorije, naglasio je.

'Zapustili smo i proizvodnju i poljoprivredu'

Komentirajući skoru objavu liste proizvoda s ograničenim cijenama, a koja će prema nekim najavama sadržavati čak 70 proizvoda, Jurčić je kazao: 'Najveći je problem što se Vlada više bavi izradom te liste nego što se 20 godina bavila dizanjem hrvatske proizvodnje.'

'Zapustili smo i proizvodnju i poljoprivredu. Hrvatska nema prostora za reakciju jer je osuđena na dobavljače. Bio sam trgovac i ograničavala me jedino konkurencija. A zadatak Vlade je da osigura konkurenciju. To nije samo stvar inspekcija', kazao je.

'Trgovce zanima profit. Bez obzira koje je boje, koje vjere. Ako postoji poljoprivredna proizvodnja u Hrvatskoj, koja može trgovce zadovoljiti količinom, stalnošću i cijenom - tada bi oni kupovali kod nas i mnogi bi troškovi bili niži', kazao je prof. Grgić.

Pitanje samodostatnosti u proizvodnji hrane je važno, složili su se sugovornici, i da ekstraprofit od uvoza ne ostaje u drugim državama. To je pogubno, jer slabi ekonomsku osnovu države.