Na svjetskim su burzama prošloga tjedna cijene dionica zabilježile najveći tjedni pad od koronakrize 2020. godine jer je Washington najavio drastične uvozne carine, a Peking uzvratio protumjerama
Na Wall Streetu je prošloga tjedna Dow Jones pao 7,9 posto, na 38.314 bodova, dok je S&P 500 potonuo 9,1 posto, na 5.074 boda, a Nasdaq indeks 10 posto, na 15.587 bodova. Početkom tjedna činilo se da bi se tržište moglo oporaviti od pada prethodnoga tjedna jer su ulagači 'igrali' na to da će Washington biti popustljiv u vezi dugo najavljivanih carina.
No, u srijedu je uslijedio 'hladan tuš' – predsjednik SAD-a Donald Trump najavio je carine od 10 posto na sav uvoz u SAD, kao i dodatne recipročne carine mnogim zemljama s kojima SAD ima trgovinski deficit.
Takve drastične carine nitko nije očekivao, pa su u četvrtak oštro pale sve najveće svjetske burze od Azije, preko Europe, do SAD-a.
Kina uzvraća udarac
Optimističniji ulagači nadali su se smirivanju tržišta, no u petak je pritisak na burze dodatno pojačan nakon što je Kina najavila protumjere – carine od 34 posto na sav uvoz iz SAD-a, točno koliko je Trump odredio carine na uvoz kineske robe.
Tako Peking u stopu prati poteze Washingtona. Trump je, naime, već prije uveo carine od 20 posto na uvoz kineske robe, a Peking brzo uzvratio istom mjerom.
Ta eskalacija carinskog rata između dvaju najvećih svjetskih gospodarstava mogla bi, plaše se ulagači, izazvati poremećaje u nabavnim lancima i međunarodnoj trgovini, rast inflacije i usporavanje rasta globalnog gospodarstva, pa i recesiju.
Tim više što je protumjere na Trumpove carine najavio i niz drugih zemalja, uključujući Europsku uniju. Zbog toga analitičari JP Morgan banke procjenjuju da postoji 60 posto šansi da će do kraja godine svjetsko gospodarstvo uroniti u recesiju.
Najveći pad Wall Streeta od koronakrize
Zbog svega toga, na Wall Streetu je u posljednja dva dana prošloga tjedna Dow Jones potonuo 9,3 posto, S&P 500 10,5, a Nasdaq indeks 11,4 posto. To je najveći dvodnevni pad tih indeksa od 2020. godine, kada je na tržištima vladala panika zbog pandemije koronavirusa.
U ta dva dana samo na Wall Streetu izbrisano je više od 5.000 milijardi dolara tržišne vrijednosti kompanija iz sastava S&P 500 indeksa. Utjehu ulagačima nije pružio ni predsjednik američke središnje banke Jerome Powell, premda je Trump pozvao Fed na smanjenje kamatnih stopa, što bi podržalo tržišta.
Powell je zanemario Trumpove pozive i u petak poručio da će središnja banka sa svojim potezima pričekati dok ne bude jasniji utjecaj Trumpovih poteza na gospodarstvo. Powell je kazao da su najavljene carine znatno veće nego što se očekivalo, pa će takvi biti i ekonomski utjecaji, uključujući višu inflaciju i usporavanje rasta gospodarstva.
'Koliko će ti utjecaji biti snažni i koliko će trajati, neizvjesno je', kazao je Powell i istaknuo da je središnja banka dobro pozicionirana da može pričekati jasniju sliku kako bi prilagodila svoje politike.
Nasdaq u području 'medvjeda'
Nakon prošlotjednog pada, Dow Jones i S&P 500 indeks zaronili su duboko u područje korekcije, više od 10 posto ispod svoje rekordne razine, dosegnute u veljači. Nasdaq indeks potonuo je, pak, u područje 'medvjeda', više od 20 posto ispod svoje rekordne razine.
I dok su svi najvažniji indeksi na Wall Streetu pali, VIX indeks 'straha' skočio je na najvišu razinu od 2020. godine i koronakrize. To znači da ulagači pojačano osiguravaju svoje portfelje od mogućeg daljnjeg pada cijena dionica.
'Tržište 'bikova' je mrtvo, a uništili su ga ideolozi i samoranjavanje. Tržište je možda blizu svom kratkoročnom dnu, no zabrinjava nas utjecaj globalnog trgovinskog rata na dugoročni gospodarski rast', kaže Emily Bowersock Hill, direktorica u tvrtki Bowersock Capital Partners.
Europski STOXX 600 indeks potonuo više od osam posto
I na svim ostalim najvećim svjetskim burzama cijene su dionica prošloga tjedna oštro pale. Među ostalim, STOXX 600 indeks najvažnijih europskih dionica potonuo je 8,3 posto.
Pritom je londonski FTSE indeks skliznuo 7 posto, na 8.054 boda, dok je frankfurtski DAX potonuo 8 posto, na 20.641 bod, a pariški CAC 8,1 posto, na 7.274 boda.
Crobexi prošloga tjedna pali više od 4,5 posto, promet povećan
Na Zagrebačkoj su burzi protekloga tjedna Crobex indeksi pali više od 4,5 posto i time izgubili sve ovogodišnje dobitke, pa su tako pratili oštar pad svjetskih burzi nakon što je SAD nametnuo visoke carine na uvoz iz gotovo cijelog svijeta.
Crobex indeks potonuo je protekloga tjedna 4,64 posto, na 3.174 boda, a Crobex10 za 4,58 posto, na 1.994 boda. Oba indeksa izbrisala su sve dobitke od početka godine, pa je sada Crobex u minusu oko pola, a Crobex10 oko 0,4 posto.
Domaće tržište kapitala reagiralo je, kao i sva ostala dionička tržišta u svijetu, velikim prodajama dionica uslijed trgovinskog rata koji je ovog tjedna započeo Trump, uvevši visoke carine na uvoz iz gotovo svih država svijeta.
To je unijelo veliku neizvjesnost među ulagače, te strah od usporavanja gospodarskog rasta, a moguće i recesiju u SAD-u i ostatku svijeta. Svi sektorski indeksi na ZSE prošli su tjedan oštro pali, a najviše Crobexindustrija, za 8,4 posto.
Redovni promet dionicama premašio je 11 milijuna eura, što je 5,2 milijuna više nego prethodnoga tjedna. Uz to, ostvareno je 20,14 milijuna eura blok prometa u transakcijama s tri dionice - Končarom 10,8 milijuna eura, HT-om 8,64 milijuna i Podravkom 700 tisuća eura.
I u redovnom trgovanju najveći promet ostvaren je dionicom Končara, 2,85 milijuna eura, a cijena joj j potonula 8,26 posto, na 433 eura. S prometom od gotovo 2,5 milijuna eura slijedila je dionica Ing-Grada, kojoj je cijena pala 5,21 posto, na 45,5 eura. U fokusu investitora bila je i dionica HT-a, kojom je protrgovano za 970 tisuća eura, uz pad cijene za 0,46 posto, na 43,2 eura.
Uprava i Nadzorni odbor HT-a predlažu da se iz lanjske dobiti isplati 126,12 milijuna eura za dividendu, odnosno 1,64 eura po dionici, što je za 11 centi ili 7,2 posto više nego lani. Znatniji promet imala je i povlaštena dionica Adrisa, 611 tisuća eura, uz pad cijene za 2,81 posto, na 62,2 eura.
Najviše su pale cijene dionica Tehnike, za 15 posto, na 23,8 eura, Brodogradilišta Viktor Lenac, za 11,63 posto, na 3,04 eura, te AD Plastika, za 11,15 posto, na 9,24 eura.
Najveća dobitnica, pak, bila je povlaštena dionica Croatia osiguranja, s rastom cijene za 5,88 posto, na 1.800 eura. Uprava i Nadzorni odbor predložili su Glavnoj skupštini isplatu dividende u ukupnom iznosu od 45,77 milijuna eura odnosno 106,52 eura po dionici.
Na ZSE se prošli tjedan trgovalo s ukupno 52 dionice, pri čemu je cijena njih 42 pala, šest porasla, a četiri stagnirala.
Dolar oštro pao, Trumpove carine uzdrmale financijska tržišta
Na valutnim je tržištima prošloga tjedna vrijednost dolara prema košarici valuta oštro pala zbog eskalacije carinskog rata. Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke prema šest najvažnijih svjetskih valuta, pao je prošloga tjedna 1,1 posto, na 102,89 bodova, blizu najniže razine u šest mjeseci.
Pritom je tečaj eura porastao 1,2 posto, na 1,0955 dolara. Američka je valuta oslabila i prema japanskoj, za 1,9 posto, pa je cijena dolara potonula na 146,90 jena. Polovicom tjedna financijska tržišta uzdrmala je Trumpova odluka o uvođenju carina od 10 posto na sav uvoz u SAD, kao i dodatne recipročne carine mnogim zemljama s kojima SAD ima trgovinski deficit.
Takve drastične carine nitko nije očekivao, pa su u posljednja dva dana prošloga tjedna oštro pale sve najveće svjetske burze od Azije, preko Europe, do SAD-a, posebice nakon što je Kina Washingtonu uzvratila istom mjerom.
Ta eskalacija carinskog rata između dvaju najvećih svjetskih gospodarstava mogla bi izazvati poremećaje u nabavnim lancima i međunarodnoj trgovini, rast inflacije i usporavanje rasta globalnog gospodarstva, pa i recesiju. Zbog toga su se ulagači povlačili iz rizičnijih ulaganja, kao što su dionice, i tražili utočište u investicijama koje se smatraju sigurnijim utočištima u nesigurna vremena, kao što su državne obveznice i pojedine valute.
Dolar inače slovi za jednu od tih sigurnih valuta, no kako američkom gospodarstvu prijeti oštro usporavanje rasta, pa čak i recesija, dolar se našao pod pritiskom, dok su znatno ojačale japanska i švicarska valuta.