Pitajući se što je tajna australskog uspjeha, prenosi Jutarnji list tjednik The Economist, među ostalim, skreće pozornost na uspješnu australsku imigracijsku politiku.

'Australski entuzijazam za useljavanje je vrlo značajan, gotovo trećina njezinih stanovnika rođena je u nekoj drugoj zemlji. To je daleko više nego u nekim drugim bogatim zemljama', primjećuje ugledni tjednik, dodajući kako se godišnje na najmanji kontinent doseli 190 tisuća ljudi. Australija, zaključuje tjednik, godišnje ima tri puta veći priliv novog stanovništva od SAD-a.

'Potpora masovnom useljeništvu je masovna. Djelomično, australska tolerancija na doseljenike može biti odraz još jedne izvanredne osobine tamošnjeg društva, a to je solventnost njezine socijalne države. Javni dug iznosi samo 41 posto BDP-a i jedan od najnižih razina u bogatom svijetu', navodi ovaj tjedna dodajući u prilog tezi o održivosti australskog socijalnog sustava i način mirovinske štednje.

Ključne reforme

Australija je, podsjeća tjednik, prije 30 godina stjecanje mirovine vezala gotovo isključivo uz ulaganje osiguranika u privatne investicijske fondove, a provela je i, u sličnome smjeru, reforme zdravstvenog osiguranja.

Razmatrajući daljnje prednosti australskog državnog i ekonomskog modela, Economist izdvaja model stranačkog sustava koji izrazito naginje centrizmu.

'Birači u toj zemlji obvezni su glasati na izborima što političke stranke stavlja u poziciju da se bore za kolebljive glasače, a ne da izlaze u susret predrasudama što većeg broja birača. Uz to, glasovanje je preferencijalno što pridonosi moderiranju izbora od strane građana', napominje isti izvor.

U osvrtu na australske makroekonomske pokazatelje, tjednik ističe kako je u proteklih 30 godina ta ekonomija kumulativno rasla tri puta više nego njemačka, te da je australski nacionalni dohodak u istome razdoblju prosječno rastao četiri puta više nego američki.

'Rastući prihod, nizak javni dug, pristupačna država blagostanja, popularna potpora masovnom useljeništvu i široki konsenzus o politikama koje podupiru te stvari. To je daleki san u većini bogatih zemalja', zaključuje Economist.

Prirodna bogatstva

Kao sretne okolnosti australske stabilnosti tjednik, među ostalim, izdvaja bogata nalazišta ruda i prirodnog plina što u sinergiji s blizinom snažnog kineskog tržišta čini dobitnu kombinaciju. U odnosu na druge bogate ekonomije poput SAD-a ili Japana, dodaju, Australija ipak ima samo 25 milijuna stanovnika.

I tako uspješna država, napominje Economist, propustila je provesti dvije reforme. Prva se, navodi tjednik, odnosi na prava Aboridžina, čiji je socijalni status daleko ispod onoga koji uživaju ostali australski državljani. Drugi izostali reformski zahvat odnosi se na smanjenje emisije štetnih stakleničkih plinova zbog čega su, među ostalim, suše na tom kontinentu sve teže i učestalije s pripadajućim ogromnim štetama za okoliš.

Razmatrajući moguće buduće trendove u australskoj politici, Economist primjećuje kako potpora birača dvjema najvećim strankama, Liberalnoj i Laburističkoj, pada te da se u dijelu vladajuće Liberalne stranke javljaju zahtjevi za promjenom imigracijske politike. Ironija je, zaključuje tjednik, da australski birači kažnjavaju najveće stranke za uspješnu politiku.