Uz najveću zrakoplovnu nesreću u SAD-u u posljednjih dvadeset godina te najveću senzaciju na burzama u otprilike isto toliko vremena, koja je došla ni manje ni više nego iz Kine, svijet je krenuo u još nekim različitim smjerovima. Aktualni Skener otkriva tko se kreće uz pomoć kojeg prijevoznog sredstva i u kojem smjeru
Tragedija u Washingtonu
Izvanredni događaj tjedna svakako je bila najsmrtonosnija zrakoplovna nesreća u SAD-u u posljednjih 20 godina -sudar putničkog zrakoplova American Airlines Bombardier i vojnog helikoptera Black Hawk nedaleko od zračne luke Reagan u Washingtonu. U njemu je poginulo 67 ljudi, među kojima ima i (prebjeglih) ruskih državljana – među ostalima, riječ je o nekoć uspješnom klizačkom paru Jevgeniji Šiškovoj i Vasilu Naumovu – što odmah unosi neželjene sumnje, no istraga zasad ne daje nagovještaje da je u pitanju bilo kakav terorizam.
Nema ničega ni u crnim kutijama, barem zasad – istražitelji su najavili preliminarno izvješće o incidentu u roku od 30 dana. Donald Trump, naravno, nema toliko strpljenja jer već zna tko je kriv – demokrati. Kaže da su zapustili cijeli sektor kontrole zračnog prometa nauštrb ulaganja u spolnu i rodnu raznolikost, što su optužbe koje smo već slušali u slučaju požara u Los Angelesu, pa aktualni američki predsjednik već nakon desetak dana mandata zvuči kao pokvarena ploča jer za svaku tragediju optužuje svoje prethodnike. Zvuči li vam to poznato?
Vučić trči počasni krug
Dok u SAD-u padaju avioni, u Srbiji je pala vlada. Najpotentnija europska priča događanja naroda polako postaje prosvjed srpskih studenata, a ovoga tjedna, barem nominalno, postigli su najveći uspjeh do sada. Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, naime, prisilio je u utorak na ostavku premijera Srbije Miloša Vučevića, a kao kolateralna žrtva pao je i gradonačelnik Novog Sada Milan Đurić. Formalni razlog bio je napad na studente koji su u noći s ponedjeljka na utorak u Novom Sadu oglašavali novi prosvjed, a spopali su ih uigrani SNS-ovi batinaši, što je, navodno, prelilo čašu Vučevića i Đurića 'kao ljudi i kao Novosađana', kaže Vučić, a ni ovoga puta nije propustio sarkastično se otresti po Zagrebu i Prištini, dežurnim krivcima za prosvjede.
Smjena Vučića i Vučevića u stvarnosti je tek još jedno Vučićevo pomicanje šahovskih figura i može se rasplesti na dva načina – imenovanjem novog mandatara ili raspisivanjem novih izbora u roku od 30 dana – no ništa od toga nije ono što žele studenti. A oni i dalje, uporno i neumoljivo, traže kaznenu odgovornost za odgovorne za tragediju u Novom Sadu, što im Vučić, ma koliko mahao falsificiranim papirima i sumnjivim građevinskim zapisnicima, neće ispuniti. Studenti pak neće odustati, makar pješačili 80 kilometara između dva najveća grada u zemlji. A već ove subote, na dan Novog Sada, u blokadi tri mosta na Dunavu pridružit će im se tisuće građana i u svijet s drona poslati još jednu snimku mora ljudi koji – sad je sve jasnije – osjećaju da se autokratskom režimu srpskog predsjednika bliži kraj.
Njemačka kida udesno
Jedna od zemalja u kojoj Vučić traži slamku spasa jest Njemačka, u čije su izbore uprte oči i ostatka Europe. Desna Alternativa za Njemačku krenula je u kampanju bombastičnim skupom u Halleu, na koji se uživo uključio sveprisutni svjetski policajac Elon Musk. No daleko važnija od cijelog tog predizbornog folklora suglasnost je AfD-a i demokršćanske unije CDU/CSU-a o pooštrenju politike suzbijanja migranata.
Plan u pet točaka u potpunosti ruši nasljeđe Angele Merkel te predviđa zabranu ulaska u Njemačku bez valjanih putnih isprava i za one koji u njoj namjeravaju zatražiti azil. Šef CDU-a Friedrich Merz dosad je odbacivao suradnju s AfD-om, inzistirajući na tzv. politici protupožarnog zida, što isključuje suradnju s tvrdom desnicom na saveznoj razini. Sad tek kaže da mu je žao zbog toga što je upravo AfD, koji – podsjećamo – njemački Ured za zaštitu ustavnog poretka smatra radikalno desničarskom strankom, podržao njihov prijedlog. Je li to nagovještaj moguće postizborne koalicije? Vidjet ćemo kad se svi punti zbroje.
Mercedes u Teslinoj prikolici
A nagovještaj zaokreta u njemačkoj, posebice industrijskoj politici, vidimo i u informaciji da je Mercedes-Benz tužio Europsku komisiju zbog carina na uvoz električnih automobila iz Kine, pridruživši se BMW-u, Tesli i skupini kineskih tvrtki. EU je uveo carine krajem listopada, uz obrazloženje da, prema rezultatima istrage, državne subvencije jamče kineskim tvrtkama nepoštenu prednost u tržišnoj utakmici. Najnižu carinsku stopu Komisija je odredila za uvoz automobila koje u Kini proizvodi američki Tesla, od 7,8 posto. A činjenica da se i Mercedes priključio ovom društvu svjedoči o tome da i u Njemačkoj pušu novi vjetrovi čiju vjetrenjaču okreće krupni kapital. Njegov pak najveći eksponent u svijetu – vlasnik Tesle – navija za AfD, i tako u krug.
Njemačka zapela u limbu stagnacije: Poduzetnici izašli na ulice
Ostanimo još malo u Njemačkoj jer je tamošnja ekonomija u sve većem blatu: opada proizvodnja, raste nezaposlenost, a investitori je sve više zaobilaze. Rainer Dulger, predsjednik Udruge poslodavaca, upozorava: 'Njemačka je sve manje atraktivna za ulaganja.' Industrija, koja čini četvrtinu ekonomije, bilježi pad proizvodnje u odnosu na prije pet godina, a posebno su pogođeni strojarstvo, električna oprema i kemijska industrija.
Njemački model gospodarstva, koji se oslanjao na jeftine sirovine i energiju, trpi zbog inflacije, energetske krize i posljedica rata u Ukrajini. Troškovi energije, porezi i birokracija opterećuju poduzeća, a mnoga od njih sele istraživačke i razvojne odjele u inozemstvo. 'Ta migracija ugrožava Njemačku do srži', upozorava Peter Leibinger, šef Saveza njemačke industrije (BDI). Prema istraživanju BDI-ja, trećina poduzeća već je prenijela dio poslovanja u druge zemlje.
Pod pritiskom privrednih udruženja, 29. siječnja održani su prosvjedi diljem Njemačke, uključujući središnji skup ispred Brandenburških vrata u Berlinu, s porukom 'Buđenje za politiku'. Poslodavci traže smanjenje troškova energije i birokracije, uz veća ulaganja u digitalizaciju, infrastrukturu i obrazovanje. Njemački biznismeni sa zabrinutošću gledaju preko Atlantika jer je SAD u 2024., prvi put u posljednjih deset godina, bio najvažniji trgovinski partner te zemlje - oko deset posto njemačkog izvoza otišlo je u Sjedinjene Države.
Većina njemačkih poduzeća očekuje negativne efekte u međunarodnoj tržišnoj utakmici zato što Trump, kako je najavio, želi kontrolirati trgovinu i uvesti carine na robu iz drugih zemalja. Američko tržište ima ključno značenje za njemačku farmaceutsku branšu, ali i proizvođače strojeva, odnosno automobila. Njemačka prodaje više toga SAD-u nego što kupuje od Amerikanaca. Ta je činjenica trn u oku Trumpu te on namjerava reducirati trgovinski suficit s Njemačkom, a istovremeno želi privući njemačke kompanije da više investiraju i proizvode u SAD-u.
Kineski štreber s užasnom frizurom 'polomio' Amerikance
Kineska aplikacija DeepSeek utjerala je strah u kosti Amerikancima. Zatreslo se tržište kapitala, dovodeći u pitanje opravdanost milijardi dolara, koliko su američke tehnološke kompanije uložile u razvoj umjetne inteligencije. A DeepSeek je razvijen za 'pišljivih' šest milijuna dolara. Šef OpenAI-ja Sam Altman priznao je da je kineski startup razvio 'impresivan model'.
Osnivač DeepSeeka je Liang Wenfeng, milenijalac štreber. Navodno je toliko svoj da je nosio džemper i jaknu, dakle bio bez kravate, na sastanku s kineskim premijerom. Ako je vjerovati njegovu bliskom prijatelju, CEO DeepSeeka novac nikada nije motivirao. Dapače, vodila ga je misao da zasluži poštovanje tehnološkog svijeta kojim inače dominira SAD.
Prema pisanju kineskih medija, Liang ima 40 godina, a svoju je aplikaciju lansirao u SAD-u istog dana u kojem je održana inauguracija Donalda Trumpa. 'Prvi put kada smo se susreli, Liang je bio štreber s užasnom frizurom koji je govorio o izgradnji klastera od 10 tisuća čipova za treniranje modela. Nismo ga shvaćali ozbiljno', rekao je jedan od njegovih poslovnih partnera i dodao: 'Nije mogao artikulirati svoju viziju. Samo je govorio: 'Želim ovo izgraditi, to će biti prekretnica!''
Očekivano, nakon prvotnog šoka, Amerikanci su se zapitali može li kineska vlada koristiti DeepSeek za špijunažu. Prva je reagirala mornarica te je svojim pripadnicima već zabranila njegovo korištenje zbog potencijalnih sigurnosnih i etičkih problema.
Trump protiv psećih zaprega
A što biste vi radili da ste danas, nedajbože, premijer Danske? Ne prođe tjedan da Trump ne baci oko ili neku verbalnu kost u smjeru Grenlanda, koji bi najradije sam kupio, ali čemu trošiti pare kad vam je na raspolaganju najizdašniji državni proračun na svijetu. Danci su konačno poduzeli neke konkretne korake po pitanju tog upornog vršljanja po ogromnoj santi leda od ogromnog geostrateškog značenja, na kojoj, blago njima, živi nekoliko desetaka tisuća ljudi.
Premijerka Mette Frederiksen potrčala je u zagrljaj Marka Ruttea, glavnog tajnika NATO-a, institucije koju Trump vidi na smetlištu povijesti. Kako su izvori s obje strane potvrdili, složili su se da 'obje strane moraju jačati obranu na Arktiku', što je šifra za smirivanje situacije nakon što je danska vlada najavila izdvajanje dva milijuna eura za jačanje vojne prisutnosti na tom području. Ne bi to bilo posebno čudno da već 10 godina nije tvrdo rezala izdvajanja za obranu, sve dok Trump nije krenuo sa svojom fiksacijom na Grenland s jedne te NATO s druge strane. Danci, naime, 'čuvaju' Grenland s četvora zastarjela inspekcijska plovila, nadzornim avionom Challenger i 12 patrola na psećim zapregama. Što god mislili Trump ili Danska, ovo i ne ulijeva neku sigurnost.
Češki guverner razmišlja outside the box: A zašto mi ne bismo kupili bitcoin?
Česi su poznati kao strastveni avanturisti. Pitajte samo naš HGSS. Zato nije iznenađujuće to što bi upravo Češka narodna banka (CNB) mogla bi postati prva velika središnja banka na svijetu koja će uložiti u bitcoin. Pred upravni odbor s takvim planom izaći će guverner Aleš Michl. On bi do nekih pet posto rezervi banke - što je oko sedam milijardi dolara - stavio u oca i majku svih kriptovaluta. Prema Michlovim riječima, bitcoin se nameće kao korisna opcija za diverzifikaciju imovine, unatoč velikim oscilacijama u cijeni.
Takav potez predstavlja radikalan odmak od tradicionalnih investicijskih strategija koje njeguju središnji bankari, oslanjajući se na državne obveznice, gotovinu i druge relativno stabilne instrumente. Češka narodna banka već sada ima 22 posto svojih rezervi u dionicama, što je neuobičajen pristup među središnjim bankama. Upravo zbog toga dodavanje bitcoina u portfelj ne bi bilo posve neočekivan potez za CNB.
Jedan od faktora koji je mogao potaknuti Michla na ovaj prijedlog jest i promjena regulatorne klime u SAD-u, osobito nakon Trumpove pobjede na predsjedničkim izborima. Trump se deklarirao kao 'kripto predsjednik' te je prošlog tjedna potpisao izvršnu naredbu kojom se traži uspostava regulatornog okvira za kriptovalute i nacionalne digitalne rezerve. Iako naredba nije izričito spomenula bitcoin, jasno je da nova administracija zagovara liberalizaciju tržišta kriptovaluta, što je u suprotnosti s restriktivnim pristupom Europske središnje banke (ECB) i američkih Federalnih rezervi.
Predsjednik američkih Federalnih rezervi Jerome Powell jasno je poručio da ne posjeduju bitcoin niti planiraju ulagati u njega. ECB je otišao i korak dalje, tvrdeći da je 'stvarna vrijednost bitcoina i dalje nula' te da nije prikladan ni kao sredstvo plaćanja ni kao dugoročno ulaganje.
Kad Napolitanci otkriju snijeg
A još jedna priča koja otkriva razmjere svega što ne valja u današnjem svijetu stiže iz Roccarasa, jednog od najpopularnijih talijanskih odredišta zimskog turizma. Jedna od influencerica objavila je da je tamo, zamislite, pao snijeg i pozvala pratitelje da svjedoče tom čudu. Vješti poduzetnici iz obližnjeg Napulja – a tko je tamo bio, zna kako vješti tamošnji poduzetnici mogu biti – ekspresno su rentali stotine autobusa i ljudima uzeli po 15-ak eura za prijevoz do lokacije.
Nastupio je kaos koji kapacitet tog skijališta nije mogao podnijeti, a kako je među putnicima bio i niz ljudi koji u životu nisu vidjeli planinu, zabilježene su i bizarnosti poput spuštanja niz padine na improviziranim saonicama napravljenim, između ostalog, od lonca za umake. Drugi su roštiljali, treći ostavljali hrpe smeća, četvrti zapeli u koloni koja se protezala kroz pola planine. Na početnoj stanici žičare lijepo je pisalo da se ništa od toga ne radi, ali tko još čita upute i uvjete korištenja. Pouka Napolitancima: držite se pizze, u tome ste najbolji na svijetu.